Da su gospodarski kapaciteti Dubrovačko-neretvanske županije neravnomjerno raspoređeni, najbolje potvrđuju podaci da je u Dubrovniku evidentirano oko 46 posto aktivnog stanovništva Županije te da županijsko sjedište raspolaže s 25 posto županijskih smještajnih kapaciteta. 

"U gospodarstvu naše županije prevladavaju tercijarne djelatnosti, a zastupljenost primarnog i sekundarnog sektora znatno je manja. Cjelokupno gospodarstvo najviše je orijentirano na ugostiteljstvo i turizam te na morsko brodarstvo", naglašava Ivo Klaić, županijski pročelnik za turizam, pomorstvo, poduzetništvo i energetiku. Ističe da će jačem razvoju županije pridonijeti i nova kreditno-razvojna strategija, koja bi trebala biti donesena u idućih godinu dana, kao i veliki infrastrukturni projekti, poput rekonstrukcije i proširenja Zračne luke Dubrovnik, ali i gradnje pelješkog mosta. Poljoprivredni potencijal Mikroregija neretvanskoga kraja pretežno je usmjerena prema djelatnosti trgovine, prometa i veza, centri dubrovačke mikroregije imaju pretežitu orijentaciju na ugostiteljstvo i turizam, a usmjerenost k industriji, tj. poljoprivredi, ribarstvu te prometu i vezama, pokazuju centri otoka Korčule.

Kovačić
Ukupno 2,3 posto zaposlenih u realnom sektoru odnosilo se na ovu županiji.

Prirodne datosti prostora upućuju na velike razvojne mogućnosti turizma te vrlo značajne mogućnosti poljoprivrede. Širok mozaik tipova tla i mikroklime te zemljopisni smještaj daju mogućnost uzgoja svih poljoprivrednih vrsta. U najjužnijoj županiji uzgajaju se najosjetljivije vrste voćaka kao što su agrumi, povrće i cvijeće na otvorenim površinama, vinova loza s vrhunskim bijelim i crnim vinima zaštićenog podrijetla, masline koje izdržavaju višemjesečne ljetne suše te posebno ribe i školjkaši.

U Županiji ističu da će glavne odrednice razvoja gospodarstva i dalje biti turizam, poljoprivreda i korištenje mora u gospodarskom i prometnom smislu. Gospodarski razvitak u budućem razdoblju trebalo bi usmjeriti k vinogradarstvu, maslinarstvu, ribarstvu i marikulturi, ugostiteljstvu i turizmu, brodarstvu, cestovnom i lučkom prometu te ekološki besprijekornoj proizvodnji. U Prostornom planu Dubrovačko-neretvanske županije navode se smjernice razvoja gospodarstva po područjima. Kao administrativno-upravno, gospodarsko, obrazovno-kulturno, zdravstveno-socijalno, uslužno i sportsko središte, Dubrovnik će daljnji razvoj temeljiti na intenzivnijem razvijanju poljodjelstva, ekološki prihvatljivih manjih proizvoljnih pogona, obrtništva, otvaranju manjih pogona i radionica te  visokog turizma, učvršćujući poziciju ekskluzivne turističke destinacije.

Velik potencijal Korčule
Pomorstvo ima realne pretpostavke zadržati svoje mjesto u gospodarskoj strukturi, a graditeljstvo, trgovina i komunalna djelatnost koristit će pogodnosti razvoja gospodarskih kapaciteta područja. U neposrednoj blizini Dubrovnika treba očekivati daljnji nastavak urbanizacije i veće osamostaljivanje prigradskog područja Rijeke Dubrovačke. Na Elafitima će se podržavati samostalni razvitak naselja, dok racionaliziranje i ekonomiziranje zahtijevaju razvitak Lopuda i Šipanske luke u pomoćna lokalna središta. Uz širenje urbanizacije očekuje se proširenje teritorija gradske regije Dubrovnika u Konavlima do Cavtata, aerodroma Čilipa i u Dubrovačkom primorju do Slanoga i Banića. 

Prema sjeverozapadu na Pelješcu treba osigurati potrebne uvjete da se snažnije razvijaju funkcije Stona i Orebića kao područnih središta, a valja osigurati daljnji razvitak Janjine i Trpnja kao lokalnih središta.  "Na otoku Korčuli treba veliku pažnju posvetiti očuvanju i daljnjem djelovanju brojnih tradicionalnih zanata (kamenoklesarski, drveni brodograditelji i sl.). Intenzivirat će se ulaganja u obnovu i razvitak maslinarstva, vinogradarstva, ribarstva i povrtlarstva, uz nužno podizanje manjih kapaciteta za preradu poljodjelskih proizvoda, punjenje i doradu zaštićenih vina, preradu maslina i proizvodnju maslinovog ulja, proizvodnju agruma, punktove za preradu i trgovinu ribom. Na krajnjim dijelovima otoka Korčule trebaju se razvijati manja regionalna središta: gradsko središte Korčule i dvojno gradsko središte Blato - Vela Luka, međusobno povezana lokalnim središtima Lumbardom, Carom i Smokvicom", kaže Ivo Klaić. 

U donjoneratvanskom kraju i na njegovu središnjem razvojnom području i okosnici razvitka očekuje se daljnja urbanizacija, u kojoj dominiraju važna gradska, regionalna središta Metković, Opuzen i Ploče. Gospodarstvo u dolini Neretve odvijat će se u pravcu razvitka poljoprivrede i tercijarnog sektora (ugostiteljstvo, trgovina i promet). Preduvjeti razvoja grada Metkovića su u istaknutom geoprometnom i geostrateškom položaju kao graničnog područja na važnom međudržavnom prometnom pravcu. Tu su još posebnosti prirodnih resursa i kulturno-povijesno naslijeđe, posebno arheološke zone Narona. Gospodarstvo Ploča ovisit će pak ponajprije o obnovi i daljnjem razvitku lučke djelatnosti. Realno je očekivati razvoj novih industrijskih grana, što će biti povezano s interesom kapitala. Ugostiteljstvo i turizam imaju razvojnu perspektivu na lokalitetu Baćine i uvali Dobrogošce. U Opuzenu je uz razvitak poljoprivrede realno očekivati otvaranje cijeloga niza manjih pogona za preradu poljoprivrednih proizvoda.

Piše: Darko Bičak
Link na cijeli članak