Zagrepčani koji godinama na Jadranu ljetuju u hotelskim apartmanima nisu ni slutili da će im ove godine trebati – veza. Resort s četverokrevetnim bungalovom u kojem će obiteljski, tradicionalno, provesti zadnja dva tjedna kolovoza počeli su tražiti još početkom lipnja.

– Danima smo pretraživali portale za putovanja i sami zvali hotelske kuće, ali sve je puno. Prvo smo razmišljali o Rapcu, Rovinju i Starigradu, onda smo proširili potragu, a na kraju prešli na privatne apartmane. Ni s tim nije bilo više sreće, sve što nas je zanimalo bilo je puno. Na kraju smo tek preko poznatih uspjeli dobiti apartman kakav tražimo, privatni, na otoku Kaprijama – kaže Zagrepčanka Ljiljana, koja se osvjedočila da ovoga ljeta puno toga nije kao prijašnjih.

ODJECI POLITIKE
Nijemci ne vole teme iz prošlosti, Hrvatska im je lani bila simpatičnija
9.6.2016
komentari: 31
50 eura za noć - solidna cijena

– Ne samo da u drugoj polovici kolovoza nismo uspjeli dobiti smještaj koji smo htjeli nego je to sada i skuplje. Za četverokrevetni apartman bili smo spremni za noć platiti četrdesetak eura, kao i prošlih sezona kad su cijene u tom razdoblju već pomalo padale. Sada u mnogim hotelskim kućama posezona i niže cijene počinju tek u drugom tjednu rujna, tako da je naš otok po 50 eura za noć ispao solidna cijena.

Zagrebačka obitelj s dvoje tinejdžera nije jedina koja se sudarila s činjenicom da se Jadran brzo puni. Već mjesecima se zna da će problemi u kojima se nalaze Turska i turističke zemlje sjeverne Afrike mnoge Europljane okrenuti prema Hrvatskoj i da bi to moglo suziti izbor domaćim gostima, koji odmor nerijetko rezerviraju kasnije nego Nijemci, Austrijanci ili Britanci. U domaćim agencijama potvrđuju da se sve to uistinu i događa.

– Imamo 16 posto više rezervacija ruskih gostiju nego lani u ovo vrijeme, 32 posto više iz Skandinavije, 39 posto iz Velike Britanije, 35-postotni plus iz Njemačke i Austrije... – nabraja Atlasov izvršni direktor za prodaju na inozemnim tržištima Roman Reicher.

Krevete zakupile agencije

I domaćih je rezervacija nešto više nego lani. Nije još jasno da li zato što će domaćih gostiju ovog ljeta na Jadranu uistinu i biti više nego u 2015. ili ljudi znaju da, zbog pojačanog interesa iz inozemstva, ove godine ne treba čekati last minute ponudu.

– Popusta i akcijskih cijena ove će godine uistinu biti manje nego ikad. Potražnja je velika, no treba reći i da mjesta još ima. Riječ je samo o tome da su mnoge krevete zakupile agencije i kad čovjek nazove direktno hotel, oni nemaju slobodnu sobu, a kod nas bi, recimo, doznao da ona možda ipak još nije prodana. Isto tako, ove bi godine mogla biti nešto povećana potražnja za drugi dio kolovoza, jer su neki zbog nogometa odgodili odmor s početka na kraj ljeta – kaže direktor Atlasa Ivan Pukšar.

Za jadranske domaćine sve su to slatke muke. Smiješi im se najbolja sezona, a rekorde najavljuju i turističke vlasti. Ministar turizma Anton Kliman ističe da bi u špici sve bilo puno i da Hrvatska ima 20 posto više kreveta nego sada. Cijela priča ima, međutim, i jednu ozbiljnu ‘falingu’ – manjak radne snage duž Jadrana.

Hotelijer o sezoncima: Nemaju motiva bez veće plaće
Iako je turistička sezona počela, hrvatski hoteli još nisu pronašli dovoljno radnika sezonaca i situacija u 2017. mogla bi biti alarmantna. Upozorili su to jučer predstavnici Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske na okruglom stolu o tržištu rada u turizmu, gdje su se okupili i predstavnici ministarstava turizma i rada i mirovinskog sustava, HZZ-a i HGK. Hotelijeri od države traže olakšan uvoz radne snage, a zagovaraju i slovenski model uvoza radne snage iz zemalja nečlanica EU. – Od 235 tisuća nezaposlenih na Zavodu, samo njih 10 posto prihvatilo je sezonske poslove ovog proljeća. Pada interes za školovanje za zanimanja u turizmu, kazao je Ivica Sabljić, predsjednik UPUHH-a.

Hotelijeri predlažu i da u prekvalifikacije uđu učenje engleskog, njemačkog i francuskog jezika, treninzi za nezaposlene, traže povećanje iznosa stipendija, a zahtijevaju i da im država sufinancira smještaj sezonaca ili barem smanji porez na smještaj i hranu sezonaca. Predlažu i regulaciju sustava napojnica kako bi se povećala motivacija za rad. – Nećemo motivirati radnike a da im ne damo veće plaće. To ne možemo sve dok nas država porezno ne rastereti – smatra Joško Lelas iz Hotela Makarska. HZZ u suradnji s HOK-om komorom pokreće brzo osposobljavanje za pomoćna zanimanja u turizmu za 1100 osoba, a prvi će biti spremni za posao već u srpnju.

Piše: Marija Crnjak/PD, Radmila Kovačević