Iako se čini da od većine mediteranskih konkurenata mora puno učiti, Hrvatska po stanovniku ima i više noćenja i veće prihode nego Španjolci, Francuzi, Grci, Talijani ili Turci. U prihodima po svakom noćenju domaći je turizam, istina, ispodprosječan, no mjereno prihodima po svakom turističkom dolasku, od Hrvatske stoje bolje jedino Španjolska i Grčka. Ovim se podacima, preuzetima od Svjetske turističke organizacije, nedavno pohvalilo i Ministarstvo turizma. Je li mala Hrvatska uistinu mali turistički div, kojem do potpunog trijumfa nad konkurentima manjka još samo dići prihode po noćenju, odnosno još malo poskupjeti? I, ako je tome tako, zašto građani, s rekordnih 1689 eura prihoda po stanovniku, ne žive bolje? Za brojne analitičare stvar je jednostavna: građani žive bolje zahvaljujući sedam milijardi turističkih eura godišnje, ali blagodat od turizma ne osjećaju zato što je kriza.

More i sunce
– Dovoljno je zamisliti što bi bilo da tih sedam milijardi eura nema. Suočili bismo se s padom BDP-a i nezaposlenosti, novim zaduženjima i pritiskom na stabilnost domaće valute. Praktički nema djelatnosti koja to ne bi osjetila – kaže ekonomski analitičar Zdeslav Šantić.

Pozitivna usporedba s konkurencijom ga ne impresionira. Prihodi i broj noćenja po stanovniku najviše govore o omjerima, odnosno veličini zemlje. I duljina boravka, po čemu Hrvatska također prednjači, samo je, kaže, posljedica toga da smo more – sunce, odnosno destinacija za glavni godišnji odmor. Činjenicu, pak, da Hrvatska knjiži manje prihode po noćenju od ostalih, smatra ozbiljnim upozorenjem.

– On je nešto veći nego 2012., ali usporedba s drugim zemljama i dalje jasno govori da je potrošnja u nas preskromna i da nedostaje dodatne ponude i specijaliziranih sadržaja – kaže Šantić.

Za Sanju Čižmar iz Horwath Consultinga najrelevantniji pokazatelj za usporedbu je upravo prihod po noćenju.

– Po tom pokazatelju Hrvatska je 25% ispod prosjeka analiziranih zemalja. Uzrok je manji udio hotelskih kapaciteta u ukupnom broju smještajnih kapaciteta u nas prema konkurentima te razina kvalitete. Ne radi se, dakle, o službenoj kategorizaciji, već o tome što su gosti spremni platiti za turističku "robu" koju nudimo – kaže S. Čižmar. Ni za ekonomskog analitičara Hrvoja Stoića iz usporedbe s pet turističkih konkurenata, koji imaju neusporedivo više i gostiju i noćenja od Hrvatske, ne proizlazi puno komplimenata za naš turizam. Posebno se osvrće na relativno visoko mjesto Hrvatske mjereno prihodima po dolasku gosta. Prema tom parametru, hrvatski turizam sa 657 eura po svakom turističkom dolasku za sobom ostavlja i velesile poput Francuske i Španjolske.

Neopravdano visoko
– To može značiti da je naš turizam jednostavno nekonkurentan i preskup. Sezona kod nas traje samo dva mjeseca i ovaj je pokazatelj posljedica sezonalnosti i visokih cijena u špici kad nam velika većina turista i dolazi. Za razliku od nas, konkurencija radi cijelu godinu, što snizuje njihove prosječne cijene, a nas, u ovakvim usporedbama, lansira neopravdano visoko – jasan je Stoić.

Piše: Radmila Kovačević