U proračunu
7.9.2014. 7:57:17h
Prostitucija i trgovina drogom ulaze u BDP
O prostituciji i drogi u domaćoj se javnosti tek ponešto više govori kada policija otkrije i procesuira razgranate mreže takvih radnji
Blemished Paradise / flickr.com

O prostituciji i drogi u domaćoj se javnosti tek ponešto više govori kada policija otkrije i procesuira razgranate mreže takvih radnji, poglavito kakav “krupni nalazak” opijata na državim graničnim prijelazima i diskoklubovima, no sve to brzo padne u zaborav u dugim sudskim procesima koji se eventualno o takvim primjerima kasnije vode.
No ovih dana u Europi pa onda naravno posredno i Hrvatskoj o prostituciji i drogi kao negativnim društvenim pojavama više se govori iz posvema drugog, vrlo zanimljivog razloga - koliko te “djelatnosti” sudjeluju odnosno pridonose ostvarenju godišnjeg bruto domaćeg proizvoda pojedinih zemalja EU-a.
Mediji u Velikoj Britaniji, nakon što je ta zemlja izišla iz ekonomske krize težište svojih gospodarstvenih napisa prenijeli su na istraživanja i objavu podataka kako tamošnji državni uredi za statistiku u novoj metodologiji izračunavanja bruto domaćeg proizvoda mjeri doprinos prostitucije i trgovanja drogama.
U BDP-u i nelegalne djelatnosti
Naime, kako bi se dobila cjelovitija slika vrijednosti proizvodnje, odnosno potrošnje u BDP-u, članice Europske unije dužne su primijeniti metodologiju izračuna BDP-a prema Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa (ESA 2010), koja, između ostaloga, obuhvaća i dio nelegalnih djelatnosti kao što su prostitucija, trgovanje drogama te nelegalna proizvodnja i trgovina alkohola i duhana.
Tako je britanski Office for National Statistics (ONS) ovih dana objavio, a prenio Deutsche Welle, da je prema novoj metodologiji izračuna tamošnji BDP od prvog tromjesečja 2008. do drugog kvartala 2009. godine pao 6 posto, a ne 7,2 posto, koliko su pokazivali podaci izračunati dosadašnjom metodologijom.
No, medije je više zainteresiralo pitanje kako ONS izračunava 'potrošnju kućanstava' na prostituciju i uživanje droga, s obzirom na to da je riječ o nelegalnim djelatnostima, pa je upitna vjerodostojnost takvih podataka. ONS je priznao da postoji “značajno ograničenje” u pristupu podacima nužnim za takve procjene pa one uglavnom ovise o pretpostavkama. ONS je tako na osnovi dobivenih podataka o broju prositituki na londonskim ulicama izračunao njihov broj po glavi stanovnika u glavnom britanskom gradu, a potom te podatke primijenio na nacionalnu razinu. Potom je, koristeći znanstvene studije i procjenu da je u Britaniji oko 60.870 prostitutki, izračunao prosječan broj klijenata svake prostitutke godišnje, broj radnih tjedana, cijenu po klijentu, troškove svake prostitutke i sl., te tako dobio bruto vrijednost sektora prostitucije i na temelju tih podataka procijenio da je vrijednost prostitucije u 2009. godini u Britaniji iznosila 5,3 milijarde funta.
Uzimajući pak podatke o broju narkomana i procjeni njihove potrošnje na drogu, ONS je pak procijenio da je vrijednost trgovanja drogama u 2009. iznosila 4,4 milijarde funta. Ukupno su te dvije nelegalne djelatnosti u BDP-u sudjelovale s 9,7 milijardi funta, što nije mala brojka, ali je ipak zanemariva u odnosu na ukupnu vrijednost britanskog gospodarstva, jer čini svega 0,6 posto njezina BDP-a.
Kakav hrvatski BDP?
Prema ESA 2010 metodologiji Državnog zavoda za statistiku dobiven je novi izračun hrvatskoga BDP-a očekuje se da će biti objavljen uskoro pa će biti zanimljivi njegovi pokazatelji kad je riječ o doprinosu od prostitucije i droge. To više što otamo saznajemo kako su ga radili “britanskom” metodologijom. Sigurno je kako će i te, do sada neobuhvaćene “djelatnosti”, povećati hrvatski BDP, a koliko - ostaje da se vidi.
U Hrvatskoj je prostitucija zabranjena zakonom, no nema spora da se ona nesmetano obavlja. O elitnoj prostituciji tu i tamo još se piše, ali za onu “običnu”, svakodnevnu, malo je interesa medija. No, kada se malo dublje zaviri u taj svijet, postaje jasno da je ona u našoj zemlji vrlo raširena te da se policije ne plaše ni prostitutke, ni njihovi klijenti. A da prostitucije ima, sasvim sigurno najbolje pokazuju podatci Ministarstva unutarnjih poslova, prema kojima je u prošloj godini podneseno 12 optužnih prijedloga zbog omogućavanja prostitucije. Statistike tako pokazuju da su prekršaj odavanja prostituciji počinile ukupno 263 osobe. Među njima su samo trojica muškaraca, a 61 osoba je od ranije po istom nedjelu poznata policiji. U usporedbi s 2012. godinom, riječ je o ipak devet posto manjem broju evidentiranih prekršitelja. Ipak, malo tko vjeruje da je u Hrvatskoj sve manje prostitutki, posebice u svjetlu gotovo 400 tisuća nezaposlenih građana.
Turizam povećava prostituciju
Prostituiraju se tako sve dobne skupine, od srednjoškolaca, preko nezaposlenih i studenata do umirovljenica. Mlade djevojke iz malih mjesta u kojima je gotovo nemoguće naći posao, često se u većim gradovima zapošljavaju u takozvanim salonima za masažu, koji su dobrim dijelom paravan za zakonom nedopuštene radnje. Turistička sezona u kojoj Hrvatska bilježi dolazak više od 11 milijuna gostiju, pravi je pak raj za rast prostitucije. Ako nam već ne ide industrija i poljoprivreda, imamo mi i “zabranjenih” propulzivnih gospodarskih grana, poput prostitucije i trgovine drogama koje sada, bar kao sastavnice godišnjega BDP-a, postaju posvema legalne.

Piše: Nikola Vukadinović

Ilegalni alkohol i duhan
Od prostitucije u Hrvatskoj su, a to će sigurno uskoro pokazati i podatci DZS-a, financijski “jače” nelegalna proizvodnja i trgovina opojnim sredstvima - drogama, alkoholom i u posljednje vrijeme - duhanom. Iako ne postoje relevantni podatci o tome, droge se zbog prolaska “balkanske rute” sve više zadržavaju, prodaju i koriste u našoj zemlji. Krivotvorenje proizvodnje i trgovine jakim alkoholnim pićima, kakva se bilježila u poratnim godinama, poglavito jačih robnih marki poput Pelinkovca, Brandyja i sl., sada je nešto smanjena, no ne i kada je riječ o voćnim rakijama koje se, iako na izgled zakonito, u najvećim količinama proizvode nezakonito te znatno iznad dopuštenih količina registriranim po rakijskim kotlovima privatnih proizvođača, ilegalno prodaju po kućanstvima. U posljednje vrijeme, snažnim rastom poraza i trošarina posebice je narasla ilegalna trgovina duhanom, koji se sada u kilogramskim pakiranjima prodaje na zelenim tržnicama, a i “po kućama”. Ako se već takve ilegalne aktivnosti zadugo neće iskorijeniti, bar će nova metodologija izračuna BDP-a prikazati njihovu vrijednost.

COPYRIGHT!
Svi tekstovi, slike, zaštićeni trgovački znaci te sa bilo koje druge osnove zaštićeni "objekti/subjekti" zakonom o autorskim ili drugim pravima postavljeni na ovom portalu u vlasništvu su izvora koji je naveden uz određenu sliku ili tekst te su objavljeni uz odobrenje nositelja autorskih prava. Svi materijali sa izvorom Croatialink.com u vlasništvu su našeg portala i mogu se koristiti isključivo uz pismeno odobrenje uredništva portala. Korištenjem odnosno pregledavanjem našeg portala slažete se sa uvjetima korištenja portala.
PRAVNA NAPOMENA!
Portal CroatiaLink.com napravljen je u dobroj vjeri i koristite ga na vlastitu odgovornost.
©CroDodo, 2004 ~ 2024, All rights reserved