Već smo naučili kako su naši zakoni nedorečeni. Puni su rupa kojima se brzo prilagođavamo izbjegavajući zakonske okvire, plaćanje svih dadžbina i inih stvari u kojima se država zakida direktno, a indirektno društvena zajednica.

Jedan od takvih primjera je i crni čarter, odnosno ilegalno iznajmljivanje brodova, kojemu se posebna pogodnost ukazala ulaskom Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013. godine.

Iako podaci, oni službeni, pokazuju kako su od tada u prekršaju uhvaćena samo tri crnočarteraša, na terenu je, tvrde dobro upućeni, stanje drukčije. More je, naime, puno brodova s ilegalnim posadama i putnika koji najam plaćaju isključivo vlasniku plovila, dok država i lokalci mogu zaboraviti na boravišne pristojbe i poreze.
Prijatelji, stari, gdje ste

- Vlasnici plovila su nakon ulaska Hrvatske u EU našli jednostavno rješenje za izbjegavanje plaćanja poreza: prijatelju ili “prijatelju” fino izdaju punomoć za korištenje njegova broda, svejedno, motornjaka ili jedrilice, i sve bude po zakonu. A to što ti “prijatelji” brodove na poklon dobivaju baš u srcu sezone, te što na more isplovljavaju baš subotom, na dan kad se nautičari tradicionalno smjenjuju, čudno je izgleda samo nama - pričaju nam svi redom u splitskoj marini, nemoćni, vele, da stanu na kraj takvim aranžmanima, uglavnom vlasnicima brodova pod stranom zastavom.

Kontaktirali su, naravno, oni i nadležne službe, ali zbog “svete punomoći” ništa se ne može napraviti.

- Treba što prije pronaći rješenje kako ćemo zaštititi nautički turizam, granu koja jedina konstantno bilježi rast. Prema našem izračunu, a svi smo ljudi s terena, crni čarter se uglavnom provodi u dva udarna mjeseca, srpnju i kolovozu, jer u tom razdoblju vlasnici brodova zbog gužvi ne žele biti na moru. Novac, pak, kojim će osigurati smještaj broda u marini tijekom zime i servis plovila, nalaze u crnom čarteru. Ili daju punomoć nekom od skipera, koji mu glumi prijatelja, ili sam vlasnik bude na brodu tih šest-sedam tjedana, te goste, u slučaju kontrole, prijavljuje kao svoje prijatelje - objašnjavaju nautički djelatnici.

Sve je, dakle, na crno, a sve legalno. Popis posade više im nije potreban, cijene najma smanje u odnosu na agencijsku ponudu, tako da problema u pronalaženju gostiju nemaju. Dapače, biznis im cvate kao nikome.

- Eventualno rješenje je da ih se, kad i ako budu uhvaćeni u prljavoj raboti, ne izdaje samo novčana kazna, nego i da im se oduzme brod - predlažu naši sugovornici.

Računica gubitka zastrašujuća je. Ako uzmemo da se samo 500 brodova bavi crnim čarterom (legalno registriranih čarter-plovila na našem dijelu Jadrana ima 3500), a svi nas uvjeravaju da ih je puno više, te da samo sedam tjedana iznajmljuju brod u srcu sezone, po cijeni od 2000 eura po tjednu, dobijemo cifru od nevjerojatnih sedam milijuna eura! Minimalno!

- Budući da ulaskom u EU više nema vinjeta za strane brodove, više nema ni kontrole tko sve i zbog čega plovi Jadranskim morem. Crni čarter stoga najbolje možemo uočiti mi koji imamo vezove u marinama i iznajmljujemo svoje brodove, kao i radnici zaposleni u marinama. Bez papira je pogotovo lako iznajmljivati velike brodove, jer im sada manji i nisu tako atraktivni, pa se tijekom smjene gostiju subotom jednostavno može snimiti tko je ilegalac - doznajemo od Inge Ćosić iz splitske tvrtke “Nava boats”.

Agencije, za razliku od pojedinaca, i dalje moraju popunjavati crew liste, odnosno popis posade, te uz sva porezna davanja, plaćati i boravišne pristojbe za sve goste, ili sedam kuna po osobi. A kako se domaći iznajmljivači brodova međusobno uglavnom poznaju, jasno je da se strancima lakše baviti crnim čarterom.

- Tko od nas zna jesu li Jack, John ili George vlasnici broda - veli Paško Klisović, voditelj čarter-flote šibenskog NCP-a.

Iz svog nam iskustva Paško otkriva kako je ukidanjem vinjeta, a posebno crew liste za strance i vlasnike plovila u našim vodama, omogućen prije svega razvoj crnog čartera.

- Nema evidencije tko boravi na brodu, pri čemu se radi o brodovima koji uopće nisu prijavljeni za čarter. Dovoljno je biti stanovnik Europske unije i vrata za ilegalni biznis su vam otvorena. Tek ako ih djelatnici Pomorske policije ili Lučke kapetanije zateknu na moru, tijekom kontrole pomorskog prometa, moguće je utvrditi je li riječ o crnom čarteru - pojašnjava Klisović.

Potvrdu ovih riječi dobili smo u neslužbenom razgovoru s ljudima koji se također bave uslugom iznajmljivanja brodova. Ispričali su nam kako je ove godine, u srpnju, na području Šibensko-kninske županije zaustavljen brod pod norveškom zastavom i kako je tijekom kontrole utvrđeno da su putnici iznajmili brod i platili ga.

S njima je bio i vlasnik plovila koji se čudio zbog čega mora platiti kaznu od 200.000 kuna kad on već godinama, prema vlastitu priznanju, na ovaj način iznajmljuje svoje vlasništvo.
’Nemoguća procjena’

A što rade nadležni? Malo ili ništa. U Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture rekli su nam kako su od 1. srpnja 2013. godine do danas zaprimili tri konkretne prijave o mogućim slučajevima crnog čartera. Jedna je odbačena, a dvije su, vele, još u obradi. Na moru su, pak, redovitim inspekcijskim nadzorom lučkih kapetanija ljetos utvrdili dva slučaja crnog čartera.

Ujedno su nam potvrdili kako obujam crnog čartera u ovom trenutku nije moguće ni kvantitativno ni financijski procijeniti, no sigurno je, priznaju, da postoji, te da se njim bave kako hrvatski tako i strani državljani, ali ne, dodaju, u tolikoj mjeri da bi to značajnije utjecalo na segment nautičkoga gospodarstva.

Piše: Sandra Barčot

Kazne do 500.000 kuna
Pomorskim zakonikom propisane su novčane kazne od 10.000 do 500.000 kuna za vlasnika jahte ili brodice, dok je za osobu koja upravlja jahtom ili brodicom propisana novčana kazna u iznosu od 3000 do 10.000 kuna. Osim novčanih kazni Pomorskim zakonikom propisana je i mogućnost oduzimanja plovnog objekta kojim je prekršaj učinjen.

Zadnji slučaj: Poljak radio s Nijemcem
Najnoviji slučaj crnog čartera, koji je na teritorijalnom području koje pokriva Policijska uprava splitsko-dalmatinska, zbio se 9. rujna ove godine.

- Državljanin Poljske protupravno je njemačkom državljaninu iznajmio gliser uz naplatu - objašnjavaju u splitskoj policiji.

Link na originalni članak