Moderni nomadi, tzv. globe shopersi, koji svijetom putuju prije svega da bi kupovali, godišnje u europskim trgovačkim centrima, buticima, suvenirnicama... potroše čak 48 milijardi eura.

Kupnju kao glavni motiv za putovanja priznaje, recimo, 48 posto Rusa i čak 82 posto kineskih turista. Dakako, ne pokreće sve turiste isključivo želja za kupnjom, no u novčanike dok su na putovanju posežu gotovo svi. Koliko duboko će zagrabiti, najčešće, pak, ovisi o domaćinima. U Hrvatskoj je turistička potrošnja još daleko od željene, ali u kupnju se upušta čak 82 posto turista koji dolaze na Jadran ljetovati. U Zagrebu, pak, u trgovinama u središtu grada kupuje 23 posto turista, a u trgovačke centre odlazi ih 33 posto.

U New Yorku 25 posto dnevne potrošnje turista otpada na kupnju, a u Zagrebu 11 posto
Sanda Čorak, Institut za turizam
– Ljeti i te kako osjetimo da je turistička sezona. Na našem parkiralištu u ljetnim mjesecima bude i dvadesetak posto automobila i autobusa stranih oznaka. Nešto kupe, pojedu, a najzanimljiviji su im lokalni proizvodi i domaća hrana – kaže Sanja Vladović, direktorica marketinga zagrebačkog Arena centra, koji je jučer organizirao okrugli stol o tome kako potaknuti turističku potrošnju.

Trgovina u katedrali
Domaćini u brojnim europskim zemljama tajnu znaju. Davno su otkrili da se ne prodaje proizvod, nego doživljaj, iskustvo. I to ne samo u trgovinama nego i u muzejima, galerijama, pa čak i u crkvama. Liverpulska katedrala, recimo, krije i sjajno dizajniran dućan s različitim suvenirima u kojem se prodaju čak i suveniri vezani uz Beatlese.

Ne kupuje se stvar, nego doživljaj. Hrvatska ima što ponuditi, ali to gostu mora biti vidljivije
Terry Stevens, sveučilište Metropolitan
– Ono što se želi prodati turistima mora biti dostupno na svim mjestima gdje oni zalaze. A kupuju i jeftino i skupo i praktički sve. Neki traže luksuz i žele samo globalne brendove, ali većina bira proizvode koji imaju lokalni pečat. Hrvatska ima što ponuditi, naročito mnogo dobrih primjera, i što se tiče proizvoda i što se tiče priče kojima ih se prati, vidio sam u Istri. Ta regija ima trgovine u kojima možete mnogo saznati o domaćim proizvodima, doživjeti ih i kušati, a onda i e-mailom naručiti da vam stignu na kućnu adresu. Ukupno gledano, međutim, domaćini u Hrvatskoj još se moraju potruditi da domaći proizvodi, od vina, maslinovih ulja do moderno dizajnirane odjeće s tradicionalnim elementima, budu dostupniji, vidljiviji gostima – kaže profesor Terry Stevens s velškog sveučilišta Metropolitan (Faculty of Leisure, Tourism and Health Care Management).

– Prije dolaska u Zagreb, recimo, gledao sam na internetu što ima zanimljivo, autentično za kupiti. Našao sam nekoliko zanimljivih sitnica, ali, šetao sam jutros sat vremena, nigdje u trgovinama u centru grada nisam našao ništa od toga – upozorava gost iz inozemstva.

Domaći turistički radnici s time se suočavaju svakodnevno. Stranci često pitaju za domaće proizvode i dizajn, a mnoge, svjedoči Nevenka Fuchs iz Turističke zajednice Zagreba, recimo, zadive ručno rađene cipele koje nalaze u buticima zagrebačkog centra. Naročito su, pak, tražene kravate, o čijem se porijeklu priča davno proširila izvan granica Hrvatske.

Za priču o kravati dobro znaju i u dalekim zemljama poput Japana i J. Koreje Foto: Željko Hladika/PIXSELL

Kravata je bez sumnje brend, polovicu od naše kompletne godišnje prodaje kupe stranci
Sabina Prpić, modna marka Croata
Oduševe ih cipele

– Kravata je brend, polovica naše prodaje otpada na strance. To je oko 20.000 kravata godišnje. Kupuju ih svi, naročito Japanci. Prosječna cijena im je 400 do 450 kuna, a neki dan su dvije Japanke kupile tri kravate protkane zlatnim nitima, koje stoje po 3500 kuna – otkriva Sabina Prpić, direktorica marketinga modne kuće Croata.

Kupovalo bi se i trošilo na odmoru i putovanju u Hrvatskoj i više. Ovako, mnogi se iz naše zemlje vraćaju s ponešto zaostalih eura u novčaniku i dojmom da šoping-ponuda u Hrvatskoj nije na razini na kakvu su navikli u nekim drugim mediteranskim zemljama.

Piše: Radmila Kovačević

Danas smo puno lošiji
Ravnateljica Instituta za turizam Sanda Čorak ističe da Hrvatska u razvoju turizma premalo uči od svojih konkurenata:

– Iskustva konkurenata, pogotovo u većim gradovima, pokazuju da izdaci turista za kupnju rastu. Da kupnja više nije popratni sadržaj boravka u destinaciji već u brojnim slučajevima i glavni motiv za posjet, zaključili su i u Svjetskoj turističkoj organizaciji. Nažalost, Hrvatska nije ni blizu tome. Prema zadnjim istraživanjima, samo četiri posto turista dolazi nam motivirano kupnjom. Nešto bolje stvari stoje kad su u pitanju jednodnevni izleti. U tom slučaju broj posjetitelja motiviranih za dolazak u Zagreb u šoping raste na 23 posto. Dobar je primjer Turska. Prije 10 godina turisti su je uspoređivali s Hrvatskom, a sada nas po ponudi za kupnju ocjenjuju puno lošijima.

Radi šopinga i najbogatiji čekaju u redu
Za vrijeme siječanjskog festivala kupnje u Dubaiju, koji je diljem svijeta poznat kao šoping-meka, cijene u pravilu padaju 30 do 50 posto, a poneka sniženja idu čak do 70 posto. Navala je tolika da se u redovima čeka i pred najekskluzivnijim trgovinama, a idućeg se kupca pušta unutra tek kad netko iziđe. Kupci sudjeluju u nagradnim igrama na kojima nagrada može biti, u skladu s ambijentom, i – Ferrari.

Dnevni šoping
26. poziciju od 28 elemenata turističke ponude većina jadranskih gostiju dodjeljuje mogućnostima za kupnju, iz čega se čita nisko zadovoljstvo
58 eura dnevno na sve potroše turisti na odmoru na Jadranu. U Zagrebu se dnevna potrošnja zbog poslovnih gostiju penje na 123 eura
48 milijardi eura svake godine ostave u europskim trgovinama moderni nomadi kojima je glavni motiv putovanja upravo kupnja.