Ovo je za Hrvatsku jedan od najznačajnijih zakona jer pomorsko dobro, uz vode i šume, predstavlja ključan nacionalni resurs. Novim zakonom odredit ćemo pojam pomorskog dobra, poštovat ćemo naslijeđe i primjenjivati praksu EU-a, naglasak je na tome da taj prostor postaje opće dobro i da se ne može govoriti o njegovu otuđenju ili privatizaciji, a želja nam je da od 1. siječnja 2015. zakon bude u punoj implementaciji - rekao je Siniša Hajdaš Dončić, ministar pomorstva, tijekom javne rasprave o nacrtu novog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koja je u petak održana u prepunoj zadarskoj Gradskoj vijećnici.

Zbog toga što je utvrđeno samo 640 kilometara ili 18 posto ukupne granice pomorskog dobra na Jadranu, ministar je najavio i osnivanje agencije za integralno upravljanje pomorskim dobrom koja će sudjelovati u utvrđivanju njegovih granica, ali i u raspodjeli prihoda od koncesija. Na primjedbu Jerolima Urode, zadarskog županijskog pročelnika za more, kako će županije, općine i gradovi ostati bez 40 posto dosadašnjih sredstava od koncesija, Hajdaš Dončić je odgovorio kako projekcije pokazuju da bi prihod agencije mogao biti oko 25 milijuna kuna.

- Županije su dosada imale 33, a sada će imati 25 posto tih sredstava, ali se ne može govoriti o centralizaciji jer veliki gradovi prvi put dobivaju mogućnost gospodarenja koncesijama - kazao je ministar pomorstva.

Novost je u predloženom zakonu i to što će gospodarsko korištenje pomorskoga dobra u pravilu ići na javni natječaj, a uvodi se i koncesija na zahtjev s tri puta većom naknadom od one postignute na nadmetanju. Svaka županija ubuduće bi trebala imati jednu lučku upravu sa svojim ispostavama, red na pomorskom dobru održavali bi lučki redari, a koncesionari u sportskim lukama morat će imati tri uzrasne kategorije sportaša.

Hajdaš Dončić naveo je da će biti moguće i davanje vlasništva nad objektima na pomorskom dobru za vrijeme koncesije, dok je Božidar Kalmeta, bivši ministar mora i aktualni zadarski gradonačelnik, reagirao na osnivanje nove agencije smatrajući je nepotrebnom ako je postupak utvrđivanja granica pomorskog dobra ostao isti.

- Sve prezadužene zemlje najprije se moraju riješiti brojnih agencija. Vidim da je predviđeno da sjedište agencije bude u Rijeci, a mislim da ne bi trebalo sve koncentrirati na jedno mjesto, pa predlažem da sjedište bude u Pirovcu, Biogradu ili Preku - rekao je Kalmeta.

Ministar Hajdaš Dončić uzvratio mu je da agencija neće biti vječna, te da bi trebala za četiri-pet godina obaviti svoj posao, a potom bi bila ugašena.

- Vlada će ukinuti 15-20 agencija, a Agencija za obalni linijski promet bit će pripojena Ministarstvu pomorstva - rekao je ministar.

Brojne sudionike rasprave zanimalo je pojašnjenje odredbi o ograđenim plažama čiji koncesionari više neće moći naplaćivati ulaz, te kako će investitori svojim gostima jamčiti sigurnost i valorizirati svoja ulaganja.

- Što se tiče prava ekskluziviteta, mi moramo štititi javni prostor i javno dobro, pa bi to bilo moguće samo u nekim ekskluzivnim dijelovima koji se ne nalaze unutar urbanih središta. Dakle, bio bi to izuzetak, a ne pravilo. Tamo gdje nema prevladavajućeg javnog interesa, onda je moguće to ograditi, ali u gradovima i općinama uz obalu, to je nemoguće i to nije dobro, ne možemo Hrvatsku pretvarati u Tunis. Turizam se mora bazirati na tome da su turisti u simbiozi s lokalnom zajednicom. Ograđivanje će biti moguće samo na pojedinim nenaseljenim dijelovima obale i otoka - izjavio je Hajdaš Dončić napominjući da će postojeće koncesije s ograđenim pomorskim dobrom trajati do isteka ugovora, a iznimka o ogradama odnosila bi se samo na resorte s pet zvjezdica.

Piše: Predrag Opačić

Link na originalni članak