Političko vodstvo Malte, mediteranske državice i članice Europske unije odlučilo je na najradikalniji način unovčiti svoj nacionalni imidž. Prodavat će državljanstvo osobama koje ga mogu platiti i time, prema planu, popravljati svoj državni proračun.

Maltežanin će praktički moći postati svatko tko izdvoji ukupno 1,15 milijuna eura. Malta ipak nije iznimka kada je u pitanju nacionalna rasprodaja. Primjerice, Grčka prodaje svoje otoke, dok Poljska prodaje dvorce. Koliko je uopće pametno na ovakav način trgovati državom i njezinim identitetom i može li Hrvatska učiniti nešto slično u situaciji kada se upravo raspravlja o krpanju proračunskog deficita, odnosno na koji način možemo unovčiti nacionalni identitet?
Konkurentna prednost
Kada je u pitanju ekonomsko iskorištenje imidža jedne zemlje, odnosno Hrvatske, najprije se kao dobar primjer nameće turizam. Docent na Fakultetu političkih znanosti, dr. Božo Skoko, koji je znanstveno obrađivao tematiku o nacionalnom identitetu, na pitanje može li se i kako on unovčiti, kaže kako je on postao dodatna vrijednost, odnosno konkurentna prednost državama, ne samo u privlačenju stranih turista nego i u prodaji njihovih proizvoda na inozemnim tržištima. Jasno, ističe, pod uvjetom da je taj identitet osviješten, prepoznatljiv i ispromoviran u svijetu.
- Tako se njemački automobili sjajno prodaju u cijelom svijetu jer ih se povezuje s njemačkom kvalitetom, tehničkom savršenošću, disciplinom u izradi i sl. Ista je stvar s talijanskom i francuskom modom, jer se ove nacije doživljava kao kreativne, sa smislom za stil i lijepo. Na istim temeljima mnogo veću cijenu od konkurencije postižu švicarski satovi, skandinavski dizajnirani namještaj, japanska tehnička roba... Riječ je o snažnom isprepletanju identiteta i imidža države s njihovim proizvodima. Ako država ima jasan identitet i dobar imidž u svijetu, sve što se s njome povezuje dobiva na vrijednosti, navodi Skoko pritom ističući kako je ipak kvaliteta preduvjet. Međutim, dodaje, činjenice pokazuju da su kupci spremni platiti mnogo veću cijenu za proizvode koje dolaze iz zemalja s boljim imidžom, od onih manje poznatih i popularnih, iako proizvodi mogu imati jednaku kvalitetu.
Samo turizam
Kada je u pitanju Hrvatska, Skoko kaže kako zasad naša zemlja nema dovoljno proizvoda kojima bi osvojila globalno tržište. Značajan dio proizvoda uopće se ne povezuje s hrvatskim identitetom, a Hrvatska opet premalo radi na jačanju svoga identiteta i imidža kao komparativnih prednosti.
- Hrvatska ima relativno dobar imidž u onim europskim zemljama koje ju prepoznaju, ali je taj imidž vezan isključivo uz naše prirodne ljepote, more i turizam, te ponegdje sport. Ostale prednosti poput kulture, gospodarstva, znanosti, kreativnih industrija i sl. uopće nisu zamijećene ili su prepoznate tek kod malog broja ljudi. Izuzmemo li turističku promociju, Hrvatska se strateški ne predstavlja svijetu nego dosta stihijski i povremeno - kaže Skoko.
Kada su u pitanju države bivše Jugoslavije, Skoko ističe kako Hrvatska na tom području ima relativno dobar imidž, no dodaje da se njime sustavno ne upravlja niti ga u Hrvatskoj koristimo kako bi se dodatno gospodarski pozicionirali bolje u regiji.
Na upit da komentira potez Malte s prodajom državljanstva, Skoko je jasan i drži da Hrvatska ne bi trebala ići tim putem.
Prilagoditi se
Ulazak zemlje u različite vojne i političke saveze, kao što je NATO i Europska unija, ne mora nužno značiti i gubitak dijela nacionalnog identiteta ako se već gubi dio suvereniteta. Dokaz su tu stare članice EU-a koje i te kako zadržavaju svoj imidž iako, primjerice, Nijemci više nemaju svoju marku ili Francuzi franak. U slučaju Hrvatske čak bi se moglo reći da joj članstvom u NATO-u i EU-u raste ugled. Ulazak Hrvatske u NATO omogućio je, primjerice, domaćoj vojnoj industriji značajan rast proizvodnje i izvoz. Lani je tako izvezeno oružja i vojne opreme u vrijednosti 1,1 milijardu kuna, što bi bez članstva u NATO-u bilo nezamislivo.
Politolog dr. Anđelko Milardović, koji je i predsjednik Instituta za europske i globalizacijske studije, podsjeća na to kako je nakon ulaska Hrvatske u EU naša zemlja dobila na atraktivnosti, posebice dio našeg identiteta na simboličnoj i semiotičnoj razini, u obliku hrvatske putovnice i državnog znaka, čija je cijena ulaskom u Uniju porasla u okruženju.
- Međutim, držim da ova hrvatska vlada nije ništa učinila u povećanju vrijednosti nacionalnog identiteta, čak ga je, mislim, i oskvrnula tako što je zaratila s novim socijalnim okružjem, recimo, sa slučajem lex Perković. Identitet nije statična kategorija, on se mijenja i prilagođava socijalnom i kulturnom okružju, napominje Milardović.

Piše: Igor Mikulić