Svi privatni iznajmljivači čiji apartmani i sobe imaju površinu veću od 50 četvornih metara, bili oni fizičke osobe, obrti ili tvrtke koje se bave najmom soba i apartmana, od 1. siječnja 2016. godine imaju obvezu izrade energetskih certifikata.

54milijuna
kuna procjena je ukupnih izdvajanja za energetske certifikate od strane iznajmljivača u turizmu
Iako ne postoje točni podaci o kojem se broju objekata radi, kao ni o njihovoj kvadraturi, poznato je da smještaj u kućanstvima čini čak polovicu smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj. To znači da će ovlašteni certifikatori uoči navedenog datuma samo na privatnom smještaju zaraditi na desetke milijuna kuna. Međutim, iako je zakonska regulativa više nego jasna, iznajmljivači očekuju da bi mogli izbjeći obvezu certificiranja, pozivajući se na još uvijek neriješen pravni status. Prema Pravilniku o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada, privatni smještajni kapaciteti ulaze u zakonsku kategoriju kao "Pojedinačne samostalne uporabne cjeline zgrada koje se iznajmljuju, daju na leasing ili u zakup", te "moraju imati važeći energetski certifikat dostupan na uvid najmoprimcu ili zakupcu prije sklapanja ugovora o iznajmljivanju, leasingu ili zakupu, i to od 1. siječnja 2016. godine.

Članove upućujemo na korištenje energetske učinkovitosti
Budući da su sobe rijetko veće od 50 kvadrata, to će se uglavnom odnositi na apartmane. Vlasnici će, sukladno cjeniku Ministarstva graditeljstva, po stanu morati platiti paušal od 2700 kuna za energetski pregled i certifikat. Nedjeljko Pinezić, predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja i turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori međutim smatra da ne trebaju baš svi privatni iznajmljivači imati energetske certifikate.  "Već od ranije upućujemo nače članove na korištenje energetske učinkovitosti jer time smanjuju vlastite troškove. No, prije navedenog roka potrebno je riješiti status iznajmljivača koji prema važećim zakonskim propisima ne ostvaruju prihod od djelatnosti, već od imovine. Među iznajmljivačima ima onih koji samo desetak dana u godini iznajmljuju svoje stanove turistima, a ostatak godine sami borave u tim stanovima. Taj objekt prema tome ne može se svrstati u nestambene objekte iz navedenog Pravilnika, i smatramo da takvi iznajmljivači ne bi trebali biti obveznici certificiranja, i skupo to plaćati, kaže Pinezić.
Prema podacima iz Turističke strategije, Hrvatska je u 2011. godini raspolagala s 852,4 tisuće stalnih ležajeva u registriranim komercijalnim smještajnim objektima, od čega u hotelima 13 posto, kampovima 25 posto, ostalim kolektivnim kapacitetima 13 posto te kućanstvima 49 posto. Ako se pak procjenjuje da je u Hrvatskoj na tržištu oko 60 tisuća objekata u kućanstvima koji se iznajmljuju turistima, kad bi trećina apartmana bila veća od 50 kvadrata, energetski certifikatori na privatnom smještaju zaradili bi oko 54 milijuna kuna. Da je polovica navedenih kapaciteta te površine, prihod od certificiranja porastao bi na 80 milijuna kuna.

Piše: Marija Crnjak

Link na originalni članak