Cijene nekretnina
16.3.2015. 5:51:27h
Na hrvatskoj obali nekretnine su još uvijek preskupe europskim umirovljenicima
Posljednja avantura - Europski umirovljenici na Mediteranu bio je naslov predavanja koje je prošlog održano u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Zadar.
Andrey Upadyshev / flickr.com

Posljednja avantura - Europski umirovljenici na Mediteranu bio je naslov predavanja koje je prošlog održano u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Zadar. Predavanje je održao pročelnik Odjela za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zadru, prof. dr. Saša Božić, koji je istaknuo kako milijuni sjevernih Europljana na Mediteranu postaju transnacionalna klasa i umirovljenici. Riječ je o mahom državljanima bogatih sjevernoeuropskih i srednjeeuropskih zemalja koji osim migracija sa sjevera na jug, provode i migracije sa sjevera u toplije južne krajeve unutar svoje države, kao što je to slučaj u Italiji i Francuskoj.

- Najznačajnija su europska mediteranska odredišta Algarve u Portugalu, Costa Brava, Costa Del Sol i Baleari u Španjolskoj, Azurna obala i Provansa u Francuskoj, Toskana u Italiji, Malta, Cipar, Grčka. Počeci takvih migracija vidljivi su i u Hrvatskoj i u Bugarskoj. Riječ je o čak mladim umirovljenicima koj su krenuli u privremenu mirovinu te nakon što više nemaju obiteljskih obveza prema djeci, migriraju u toplije krajeve ili zbog zdravlja ili zbog kvalitete života ili radi utopije, rekao je na početku prof. Božić.

Počelo s vraćanjem u zavičaj

Božić je opširno govorio o povjesti takvih migracija koje su započele još u 18. stoljeću. Moda preuzimanja ili glumljenja »orijentalnih« i »osmanskih« običaja zahvatila je tadašnju aristokraciju, i to u cijeloj Zapadnoj Europi i Njemačkoj. Naime, sve je počelo od kupanje u toplicama koje je postalo navikom velikom broju bogatih i moćnih Europljana. Odmorišta na obalama mora počela su se razvijati u isto vrijeme, posebno u Engleskoj. Na jugozapadu Engleske Bath je tako od sela s toplicama za samo stotinu godina postao grad. Veliku ulogu odigrala je i željeznica koja je mondena mjesta za odmor elite pretvorila u odredište za masovni odmor, a nakon toga i odredište za umirovljenje brojnih pripadnika srednje i niže srednje klase.

Međutim, ističe zadarski sociolog, i prije toga postojao je oblik umirovljenja u daljini za manje imućne ili siromašne - umirovljenje u mjestu rođenja ili starom zavičaju. Dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća zabilježeno je i prvo masovnije umirovljenje u obalnim gradovima i ruralnim dijelovima Engleske i Francuske, ali i na belgijskoj, talijanskoj i španjolskoj obali.

- U Europi umirovljeničke migracije dobivaju na intenzitetu već sredinom pedesetih godina, paralelno s poboljšanjem infrastrukture pejzažno i klimatski atraktivnih krajeva, ali tek s razvojem turističke industrije i masovnim odmorima na mediteranskim obalama i broj umirovljenika postaje sve veći. U prvoj fazi radni migranti se vraćaju u mjesta rođenja ili mjesta u kojima su proveli djetinjstvo. Međutim, postoje velike razlike npr. između Francuske i Velike Britanije, napose u razvoju industrijalizacije i migracije selo - grad. Druga faza se počinje događati kada veze s mjestom rođenja prestaju biti činiocem u izboru lokacije, a njihovo mjesto počinje zauzimati dostupnost, tj. prometna povezanost, ekološka atraktivnost, pristupačnost nekretnina i socijalna skrb. U trećoj fazi povratak disperziranim destinacijama, izvan masovnih turističkih područja. Kako umirovljenici u bogatim zemljama imaju sve više prihode, mirovine i ušteđevine, zahtijevaju i ugodnije stanovanje i okolinu, a spomenuti činioci, osim ekološke atraktivnosti, gube na važnosti. Tzv. povratak netaknutoj seoskoj idili po cijenu slabe infrastrukture, visoko je na listi želja novih umirovljenika, objašnjavao je Božić.

Povećana životna dob

Prof. Božić je novu vrstu migracija usporedio s promjena života u starijoj dobi. Naime, u 20. stoljeću došlo je drastične redukcije ekonomske aktivnosti starijih muškaraca, dok je ekonomska aktivnost starijih žena porasla. Od 1971. do 1996. u Velikoj Britaniji je npr. postotak zaposlenih muškaraca u ranim šezdesetim godinama sa 86,6 posto pao na svega 49,6 posto. Paralelno je rastao i broj prijevremeno umirovljenih koji su dobivali visoke otpremnine. Smanjenje smrtnosti i pozitivne promjene očekivanog trajanja života promijenili su i životno planiranje, te oslobodili mnoge pojedince za nove aktivnosti kojima se nisu mogli baviti u svome radnom vijeku. Zanimljivo je da većina umirovljenika koji odluče migrirati prema udaljenim destinacijama to čini u paru. Važna je i procjena vjerojatnosti zajedničkoga očekivanog trajanja života. Parovi koji se danas odluče na radikalnu promjenu svoga života u vrijeme ranog umirovljenja mogu očekivati četvrtinu više godina negoli ranih sedamdesetih godina 20. stoljeća.

- Posljedice obrazovnog razvoja povezane su s promjenama u zanimanjima i dohocima, ukusima, životnim stilovima, ali i standardima stanovanja. Posjedovanje »umrežene« kuće sa telefonom, internetom, satelitskom televizijom čine standard čak i onim zemljama koje subvencioniraju drugačije oblike stanovanja. Sve manje je bitno jesu li rođaci i prijatelji udaljeni 150 ili 2.500 km. Ako specifična lokacija ima sve manje utjecaja na kvalitetu kućnoga života, tada drugi činioci, poput klime i pejzaža, mogu jače utjecati na rezidencijalne odluke, kazivao je Božić

Na vjerojatnost migriranja umirovljenika utječe i socijalna skrb u vlastitom društvu, kao i društvu planirane destinacije. Izvori potpore  uključuju ne samo mirovine, već i socijalne te zdravstvene usluge koje su vezane uz boravak u toj državi. Prihvaćanje socijalne karte u Europskoj uniji, kao i brojni bilateralni sporazumi različitih zemalja, u zadnje vrijeme sve više omogućuju korištenje socijalnih i zdravstvenih usluga, kao i isplatu mirovine u inozemstvu. Važna odluka o mijenjanju mjesta boravka tako se lakše može donijeti.

Premrtvo i za umirovljenike

No Hrvatska za sad nije idealno odredište za takve migrante iako njihov broj sve više raste. Razlog se krije u činjenici što cijene kuća, apartmana, stanova na obali raste i približava se onim europskim. Njihova cijena u zaleđu još uvijek je niska, no previsoka za komparativno visoke prednosti sjevernoeuropskih enklava u Španjolskoj. Slaba je povezanost zimi sa sjevernoeuropskim zemljama, ali je dobra cestovna povezanost koja privlači migrante iz zemalja iz kojih dolaze novi vlasnici nekretnina. Doduše, cijena nije toliko bitna za umirovljenike s višim kulturnim kapitalom ako je okolina pejzažno i kulturno zanimljiva, poput slučaja naseljavanja učiteljica u Toskani.

Iako se volimo dičiti našom klimom, ona nije privlačna umirovljenicima sa sjevera. Naime, zime nisu dovoljno blage da bi privukle starije migrante koji žele većinu vremena provoditi vani. Previše kiše i vjetra zimi za stalni boravak, uz nedostatak kulturnih događanja zimi, pogodno je jedino za različite oblike cirkulacije starijih migranata. Na drugu stranu, prednost su Hrvatske privlačni pejzaži, gradovi, arhitektura, relativno dobra infrastruktura, čista voda, čist zrak, izostanak industrije, koji se može iščitati, kaže prof Božić, kao raj izgubljene ruralnosti.

- Komparativne prednosti Hrvatske su vrhunski pejzaži i bogato kulturno naslijeđe, slaba napučenost, još uvijek niže cijene. No za umirovljeničke migracije Hrvatska ne pristaje najnoviji slogan "Full of Life" (puna života), nego "Heaven on Earth" (raj na zemlji), rekao je na kraju zadarski sociolog Saša Božić.

Piše: Siniša Klarica

KAKO UMIROVLJENICI BIRAJU SVOJ NOVI ZAVIČAJ?
Prema prof. Božiću, tri su glavna faktora privlačnosti i odabira destinacije. Prvi razlog su osobne financije. U većini sjevernoeuropskih država postoji snažan socijalni i ekonomski pritisak na stanovništvo da svoje stanovanje riješi posjedovanjem kuće ili stana, čak i u onim državama koje subvencioniraju drugačije oblike stanovanja. Razlike u cijenama kuća navode kao prvi razlog koji dobro objašnjava potražnju za nekretninama među svim populacijama, a posebno među umirovljenicima. Taj razlog se može upotrijebiti kao jedno od objašnjenja zašto je španjolska obala, na kojoj je izgradnja najintenzivnija, toliko popularna među umirovljenicima. Drugi važan razlog privlačnosti južnoeuropskih destinacija je klima. Postoji snažna koncentracija europskih umirovljenika u najtoplijim područjima Španjolske i Portugala (Costa del Sol, Costa Blanca, Algarve), na Cipru i Malti. Osim što pruža zdravstvene prednosti, suh zrak i toplinu, mediteranska klima omogućuje i aktivan život izvan kuće, što je posebno na cijeni među umirovljenicima sa sjevera Europe. Treći razlog pronalazi se u kulturnoj i pejzažnoj privlačnosti dijelova juga Europe kao što su Toskana, Provence, Algarve, koja se preklapa s idealiziranim mitovima srednje klase o izgubljenoj ruralnosti sjeverne Europe. Posebno spomenute tri regije dobivaju »auru« izgubljenoga pejzažnog i kulturnog raja koji nedostaje industrijaliziranom i hipermoderniziranom sjeveru Europe. Postoji i četvrti razlog u povećanoj prisnosti s mediteranskim regijama koja je posljedica razvoja masovnog turizma - rrazlike u broju umirovljenika u različitim područjima iste regije ponekad se objašnjavaju prijašnjim poznavanjem područja putem turističkih iskustava.

VEĆINA IH IPAK DOLAZI SAMO POVREMENO
Visoka je prisnost s hrvatskim mjestima dugogodišnjih turista i vlasnika nekretnina iz drugih zemalja. Preklapanje turističkih valova i kupovine nekretnina doveli su do situacije da su najčešći kupci stari oko 50 i više godina. Prema podacima Porezne uprave, najviše vlasnika nekretnina je iz Slovenije - 5.673, iz Njemačke ih je 1.757, Italije 1.574, i Austrije 1.250. Godine 2010. kupljeno je u Hrvatskoj 5.445 nekretnina. No taj broj je u 2011. pao na svega 3.351, što se može iščitati da je glavnina najtraktivnijih nekretnina već kupljena.

- No koliki je stvarni broj migranata ili umirovljenika iz ostalih djelova Europe npr. u Zadru ili njegovoj županiji, danas ne možemo sa sigurnošću reći jer se oni u pravilu ne prijavljuju. Razlog je tome što veći dio godine većina njih ne obitava na ovom području, rekao je prof. Božić.

COPYRIGHT!
Svi tekstovi, slike, zaštićeni trgovački znaci te sa bilo koje druge osnove zaštićeni "objekti/subjekti" zakonom o autorskim ili drugim pravima postavljeni na ovom portalu u vlasništvu su izvora koji je naveden uz određenu sliku ili tekst te su objavljeni uz odobrenje nositelja autorskih prava. Svi materijali sa izvorom Croatialink.com u vlasništvu su našeg portala i mogu se koristiti isključivo uz pismeno odobrenje uredništva portala. Korištenjem odnosno pregledavanjem našeg portala slažete se sa uvjetima korištenja portala.
PRAVNA NAPOMENA!
Portal CroatiaLink.com napravljen je u dobroj vjeri i koristite ga na vlastitu odgovornost.
©CroDodo, 2004 ~ 2024, All rights reserved