– Teško je naći nešto što u ekonomiji raste kao medicinski i zdravstveni turizam, koji je zbog toga ekonomski fenomen u svijetu. Prošle je godine u SAD-u rastao 35%, odnosno 1,6 milijuna Amerikanaca prvi je put potražilo usluge tog sektora, što dokazuje da je riječ o robi budućnosti pa se predviđa da će do 2035. godine 28% američke ekonomije biti vezano uz zdravlje i zdravstvo – rekao je dr. Stipe Orešković, stručnjak za ekonomiku zdravstva, danas na okruglom stolu pod nazivom 'Kako pokrenuti tržište zdravstvenog turizma u Hrvatskoj', koji je organizirao Večernji list.

Državni kapitalizam
Orešković je naveo i da su prije deset godina sva hrvatska lječilišta imala inozemne kupce, koji su u pet minuta shvatili da tu leži dobit, ali im se nije dopustila kupnja. – Vlade se dodvoravaju općoj svijesti – ustvrdio je.

Ministar zdravlja dr. Rajko Ostojić podsjetio je da se u Hrvatskoj konzumira samo 18 lječilišta od 222 te da već 30-40 godina zdravstveni turizam u Hrvatskoj praktički ne postoji. Međutim, napravljena je Nacionalna strategija razvoja do 2020. godine i akcijski plan, uskladili su se zakoni pa se lječilišta sada mogu baviti ugostiteljstvom.

– Lječilišta idu u privatizaciju, specijalne bolnice djelomično ćemo privatizirati – najavio je Ostojić.

Dr. Nikica Gabrić ukazao je na to da smo u Hrvatskoj državni socijalizam zamijenili državnim kapitalizmom, da u državnom sustavu nema konkurencije te da smo zemlja koja ne potiče tržište. – Ljudi u državnom sustavu nisu motivirani. Ono što mi brkamo sa zdravstvenim turizmom jest dentalni turizam koji pripada nižoj srednjoj klasi koja dolazi u Hrvatsku na dentalno liječenje da bi uštedjela na razini godine jednu ili dvije plaće. Ljudima koji su srednji sloj nije važna ušteda, već ulaganje u zdravlje. Moramo mijenjati percepciju, a ulaskom u EU stekli smo za to uvjete – kazao je Gabrić i istaknuo da lječilišta treba prodati privatnicima te da samo dijelom trebaju imati ugovore s HZZO-om. Prozvao je Hrvatsku turističku zajednicu da “izmišljaju sebi neki posao i troše naš novac”, a sve bez učinka.

Veći broj noćenja
Vesna Trnokop Tanta iz Hrvatske gospodarske komore ističe nužnost interdisciplinarne suradnje različitih grana kao ključ za razvoj zdravstvenog turizma. Ukazuje na mogućnost korištenja europskih fondova, za koje u ovom sektoru postoje projekti u vrijednosti od oko 320 milijuna kuna.

– Zašto Hrvatska, koja ima tako velik potencijal, bilo u obalnom ili kontinentalni turizmu, ne bi imala veći broj noćenja od zdravstvenog turizma? Slovenija sa 15 lječilišta ima deset puta više noćenja zato što su pripremili projekte i kandidirali se za fondove EU – rekla je V. Trnokop Tanta, naglasivši kako je nužna interdisciplinarna suradnja na razvijanju ovog značajnog sektora.

Ivo Bašić, savjetnik iz Ministarstva turizma, podsjetio je da od ove godine imamo Strategiju razvoja turizma koja je važan preduvjet, među ostalim, i za povlačenje sredstava iz EU fondova. Na pitanje koliko je u Strategiji pažnje pridano zdravstvenom turizmu, naveo je da je on među 40 strateških turističkih proizvoda.

Piše: Romana Kovačević Barišić