Vlasnik poznate konobe “Malo misto” u Zadru Karlo Mihić svakoga ljeta ima isti problem. Treba mu pet kuhara u sezoni, a ne može naći ni jednog iako je startna plaća kod njega tisuću eura. Iako je Zadar proklamirani turistički grad, iako u gradu postoji Turističko-ugostiteljska škola koja svake godine “proizvede” od 20 do 30 kuhara – nitko ne želi raditi kao kuhar, pa čak ni oni koji su se za to školovali.

Poslovi za ‘tukce’

– Uvijek je problem naći kuhara, to je stalno tako, nije to ništa novo. Ja sam se nekako pokrpao, ali nije lako naći kuhare jer mladi ljudi ne žele raditi iako je to dobro plaćen posao. Ali to je težak posao, odnosno zanimanje u kojem se mora raditi, nema šetanja po gradu. Mladi ljudi danas ne žele raditi, svi bi željeli biti ekonomisti, direktori, pravnici...

Nazovete li Zavod za zapošljavanje i tražite radnu snagu za rad u ugostiteljstvu, puknu od smijeha. Kažu, konobara i kuhara nema, ali ako želite četiri-pet tisuća ekonomista, to može. Naša djeca zaziru od stručnih zanimanja tipa kuhar, konobar, takva nam je situacija. To jesu dobro plaćena zanimanja, ali treba raditi. Svi bi šetali po gradu, pili kavicu, radije se zaposlili u Općini za 1600 kuna nego kod obrtnika za 5000 kuna – kaže Karlo Mihić.
Iako u strukovnoj školi završe za kuhara, većina mladih ne želi to raditi jer misle da su to poslovi za “tukce” pa radije traže nešto drugo. Zbog toga su se u srednjoj školi za zanimanja kuhar i konobar upisivala uglavnom djeca koja su imala lošije ocjene u osnovnoj školi.

– Ispada da je to “škovacinsko” zanimanje koje upisuju oni koji ne mogu upasti u gimnaziju ili neke druge škole. Ima puno momaka i djevojaka koji to završe, ali kad dođu u kuhinju, vidite da ih to uopće ne zanima i da zapravo ništa ne znaju. Na birou rada bude određeni broj kuhara i konobara, ali često su to oni koji su nesposobni za rad i žive od socijalne pomoći. Mi se snađemo jer onaj tko želi raditi, taj odmah nađe posao i dogovori sezonu već u travnju, ali ne uspiju se pokriti svi lokali. Ja uglavnom imam stalne sezonce, od pomoćnih do glavnih kuhara, ali svi ugostitelji stalno imaju probleme jer se ugostiteljska branša posljednjih godina znatno proširila. Prije desetak godina, kad sam ja počeo raditi, bilo je 1600 mjesta u ugostiteljskim objektima u Zadru, a sada ih je više od 5500, od restorana do bistroa. Zadar je doživio ekspanziju u tome, puno se ulaže u restorane, konobe, puno se to otvara, ali nije to baš tako lako kako izgleda – ističe Karlo.
Tražena zanimanja

Predstojnica Područnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u Zadru Irena Dragić potpuno se slaže s Mihićem.

– Nemamo dovoljno kuhara, to je točno, jer je dugi niz godina obrazovanje kuhara u našem društvu na neki način bilo poprilično ponižavajuće. Čak roditelji nisu dopuštali djeci koja su pokazivala interes za to da se upisuju u te škole, iako su ta zanimanja u našim krajevima bila vrlo tražena i dobro plaćena. U današnje vrijeme svi kuhari koji imaju određena znanja, vještine i iskustvo bez ikakvog problema nalaze posao i biraju gdje će raditi. Posljednjih nekoliko godina pojačan je interes djece za upisivanje u srednju školu za kuhare, pa pretpostavljam da ćemo u budućnosti taj problem riješiti na takav način. Sve više djece koja to zbilja žele – ne oni koji se nisu imali gdje upisati pa odaberu tu školu zbog niskog bodovnog praga – odabiru to zanimanje. Tako da se tu nešto ipak mijenja – ističe Dragić, dodajući kako trenutno nemaju kuhara sa znanjem, vještinama i iskustvom jer takvi već na početku sezone odu s biroa rada.

– Nije u redu da na Jadranu, gdje je turizam jedna od temeljnih djelatnosti, nemamo kvalitetne ugostiteljske programe i dovoljno djelatnika, ali to najviše ovisi o obrazovnom sustavu, koji uvijek kaska za potrebama tržišta rada – zaključuje Irena Dragić.

Piše: Mišel Kalajžić

Podignuti kriteriji
– Nije problem samo s kuharima, nego i s kvalitetnim konobarima, barmenima, sobaricama... Kriteriji su se podigli, turističke kuće traže veća znanja i vještine, a mi dugi niz godina nismo vodili računa o tim strukama. Što se tiče kuhara, emisije poput “Masterchefa” popularizirale su to zanimanje i od kuhara stvorile zvijezde, te su privukle mlade tom zanimanju. To je zadatak obrazovanja – kako će srednje strukovne škole privući mlade ljude da se školuju za određena zanimanja. Primjer za to je Tehnička škola u Zadru, gdje je ravnatelj našao načina kako školskim programima ponuditi atraktivna zanimanja i približiti ih tržištu – istaknula je Dragić.

Link na originalni članak