I bez Klimana njegova kartica popularno prozvana klimanica, a službeno Cro kartica, ide dalje. Od oko 147 milijuna kuna, koliko je iz državnog proračuna namijenjeno za Ministarstvo turizma u 2017. godini, za pripremu tog projekta izdvojit će se 1,5 milijuna kuna. Iduće godine model bi trebao biti do kraja osmišljen i razrađen, usuglašen s Ministarstvom financija i, dakako, poslodavcima, a s Cro karticom na putovanje bi se moglo od početka 2018. godine.

Sve što se dosad moglo čuti o kartici, koja bi izgledala poput bankovne i s koje bi zaposleni trošili novac na putovanja, restorane, muzeje, odlaske na wellness... manje-više načelne je prirode i iduće godine može doživjeti manje, ali i korjenite promjene, objašnjavaju u Ministarstvu turizma.

Potpuno je izvjesno jedino da bi poslodavci na karticu zaposlenicima uplaćivali određen iznos, koji bi građani mogli trošiti tijekom predsezone i posezone na moru, a u unutrašnjosti vjerojatno cijele godine. Hoće li to biti pet ili deset tisuća kuna (u tom slučaju ne bi više bilo regresa), što su svote o kojima se dosad razgovaralo, nema informacija, ali model predviđa da bi država poslodavca u svakom slučaju obeštetila kroz porezne olakšice. Govorilo se i da bi građani polovicu novca s kartice trošili na usluge turističkog smještaja, između 25 i 30 posto na ugostiteljske usluge, a ostatak na muzeje i slične sadržaje, što su omjeri koji će vjerojatno i ostati kako su zamišljeni.

Iz Ministarstva turizma poručuju da slijede definiranje modela, priprema pravne regulative, povezivanje svih dionika, države, poslodavaca, banaka i pružatelja turističkih usluga.

Vjeruje se da bi Cro kartica generirala od 2 do 4,5 milijardi kuna turističke potrošnje, barem 7000 novih radnih mjesta, a u duljem razdoblju i minimalno 7,6 milijardi investicija.

Piše: Radmila Kovačević