Proizvodi iz akvakulture i autohtona  vina veliki su adut hrvatskog turizma, ali i sveukupnog gospodarstva, no nedovoljno su iskorišteni zbog nesređenog tržišta, male potrošnje u Hrvatskoj ali i sve žešće konkurencije, zaključak je okruglog stola "Snaga hrvatske hrane: riba i vino" održanog u srijedu u organizaciji Poslovnog dnevnika u zagrebačkom restoranu Bon Appetit.

Koliki su problemi u hrvatskoj vinarskoj industriji pokazuje i činjenica da se zapravo ne zna s koliko hektara vinograda naša zemlja raspolaže niti koliko se vina godišnje proizvede i proda. Kako pojašnjava Ivica Kovačević, predsjednik Grupacije vinarstva Hrvatske gospodarske komore, barata se s podacima od 18.000 do 29.000 hektara površina pod vinogradima. "Još veći je problem s proizvedenim vinom. Podaci govore da Hrvatska godišnje proizvede 1,4 milijuna hektolitara vina (oko 140 milijuna litara), od čega na tržištu u legalnoj prodaji završi svega 530 do 570 tisuća hektolitara. Što je s ostalim vinom? Statistika ga vodi kao 'vino na zalihama', no zvuči nevjerojatno da bi netko godinama na zalihama ostavljao gotovo 100 milijuna litara vina. Gdje je to vino ako je negdje uskladišteno? Nema ga! To vino se najčešće proda 'na crno' kroz ugostiteljski sektor u rinfuzi. Zašto nadležne državne institucije i agencije ne žele to riješti, ja ne mogu dokučiti," govori Kovačević.

1,4milijuna hektolitara vina godišnje se proizvede u Hrvatskoj
Juraj Orenda, voditelj Službe za poljoprivredu i prehrambenu industriju u Ministarstvu poljoprivrede, pojašnjava da se razlika u statistici pokazuje zbog različitih načina na koje se prikupljaju podaci. Naime, kaže Orenda, Državni zavod za statistiku prikuplja podatke prema anketnom izvoru, a Agencija za plaćanje bazira svoje činjenice na zračnim snimkama i sustavu Arkod. "U Hrvatskoj imamo veliki broj malih vinogradara koji ne dobivaju nikakve poticaje, a samim tim nisu uneseni niti u evidencije. Agencija za plaćanje pak ima standarde što može ući u poljoprivredne površine, a što ne te se događa da dijelovi ili rubovi određenih vinograda nisu evidentirani kao takvi. Činjenica je da se pojavljuje razlika u veličini površina, ali ona nije veća od 3000 hektara i očekujem da će se to brzo riješiti", navodi Orenda. No, niti on nije mogao reći pravi razlog zašto je dvije trećine ukupno proizvedenog vina izvan službenog tržišta, i kako taj problem riješti.

Piše: Darko Bičak
Link na puni članak