Hrvatski autoklub i Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu potpisali su danas u Opatiji ugovor o izradi digitalne video snimke Jadranske turističke ceste – Državne ceste D8, čime je pokrenuta druga faza provedbe europskog programa ocjene stanja sigurnosti cesta EuroRAP (European Road Assessment Programme). Sukladno EuroRAP protokolu, u procjeni rizika na važnijim cestovnim pravcima u Hrvatskoj od 2010. -2012., objavljenom početkom 2014., utvrđeno je kako je Jadranska turistička cesta - D8 jedna od visoko rizičnih cesta u našoj zemlji obzirom na broj stradalih i volumen prometa.

- Na temelju dosadašnjeg broja nesreća koje su se događale na D8 zaključili smo da je ona jedna od opasnijih u Hrvatskoj. Uzimajući u obzir količinu prometa i izrazito turistički karakter koji ta cesta ima, odlučili smo se za povođenje ovog drugog protokola EuroRAP-a. Obavit ćemo snimanje ceste specijalnim vozilom koje kreće za nekoliko dana, ovisno o vremenu, snimit će kompletnu cestu od granice s Slovenijom do granice s Crnom Gorom, nakon toga ćemo ići u detaljnu analizu video snimaka i ostalih informacija i istražiti koji su to objekti koji bi mogli biti opasni i i na koji bi se način mogla podići razina sigurnosti - kazao je Marko Ševrović sa Fakulteta prometnih znanosti.

Dakle, po potpisivanju ugovora kreće izrada georeferencirane digitalne video snimke cijele duljine Jadranske turističke ceste specijalnim vozilom prema EuroRAP protokolu. Zatim slijedi obrada, analiza i unošenje podataka te utvrđivanje potencijalnih mjera za podizanje sigurnosti prema EuroRAP preporukama i izrada   prijedloga plana investiranja proizašlih iz istraživanja. Riječ je o 30 dionica ceste, od graničnog prijelaza Pasjak na sjeveru do graničnog prijelaza Karasovići na jugu, ukupne duljine 643 km. Rok izrade snimke je ožujak 2015.

U okviru Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa u i Hrvatskoj je 2009. započel  implementacija EuroRAP programa kojim se procjenjuje rizik nastanka prometne nesreće, utvrđuje nedostatke cestovne infrastrukture koji mogu utjecati na broj i opseg stradavanja korisnika cesta te utvrđuje kako ceste  učiniti sigurnijima, a da se efikasno zaštite korisnici od teškog ozljeđivanja i gubitka života.

Piše: Elena Čuljat