Zbog troškova održavanja brzobrodske pruge Rijeka-Dubrovnik od 50 milijuna godišnje, postoji opasnost da bi koncem rujna brod na toj liniji isplovio posljednji put. Ta mogućnost zabrinjava ne samo stanovnike krajnjeg juga Hrvatske, nego i sve otočane, o čemu je predsjednik Uprave “Jadrolinije” Alan Klanac u luci Gruž pri dočeku milijuntog putnika, koji je stjecajem neobičnih okolnosti stigao upravo Jadrolinijinim brodom “Liburnija”, rekao:

- Zadovoljan sam potporom županijskih i lokalnih vlasti juga Hrvatske brodskom linijom koju Jadrolinija održava već duže od 100 godina. Brzobrodska dužobalna linija Rijeka- Dubrovnik ima budućnost, ali se za nju mora naći i odgovarajući ekonomski model koji u praksi može funkcionirati.

- Naime, ta linija u sadašnjem sezonskom obliku nije u skladu s regulacijom Europske unije koja ne dozvoljava potpore sezonskih linija. No, da bi linija postala godišnja, trebaju i veliki novci. Pitanje je i hoćemo li potpuno komercijalizirati liniju s nekim drugim brodom i većim cijenama, a pitanje nije samo koji brod, nego postaje upitna i lučka infrastruktura. To je realan i otvoren problem koji treba potpuno sagledati.

- Srce mi kaže da liniju treba održati, ali to trenutačno ne mogu i obećati. Podrška liniji je deklarativna, ali što je s financijskom? Pitanje može li Jadrolinija pronaći izvor financiranja u samoj tvrtki nije samo za Upravu, nego i za vlasnika odnosno državu! Vjerujem da, ako se linija ukine, nitko od radnika neće ostati bez posla. Jadroliniju čini 50 brodova, a imamo i dio zaposlenika na određenim ugovorima koji istječu. Sve skupa je rano govoriti - naglasio je Klanac.

Ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik, kapetan Antun Asić, smatra da bi se dužobalna linija mogla “preformulirati u komercijalni proizvod i koristiti u svrhu turizma jer uz autoputove postojeća linija gubi prijevoznu svrhu te bi mogla postati dužobalna jadransko-jonska linija”.

- U ratu je dužobalna linija bila egzistencijalno važna i ta se priča može iskoristiti u komercijalizaciji “morske magistrale”. Točno je da se Grčka nalazi u krizi, ali ne znači da moramo dalje propadati. Kriza nije kraj svijeta nego i šansa za ovu liniju, te je moramo iskoristiti kao novi proizvod. Vjerojatno to planiraju u “Jadroliniji” jer je direktor Klanac rekao kako razmišljaju o novom obliku linije koja u postojećem obliku ne može opstati.

Piše: Ahmet Kalajdžić

Link na originalni članak