Osijek
Osječka zračna luka
16.3.2014. 12:25:53h
Zračna luka Osijek okosnica razvoj turizma
Prvi i najopsežniji zadatak bio je uspostava domaćih redovitih linija prema Zagrebu, Splitu i Dubrovniku. U tome smo uspjeli pa ćemo ove godine imati preko 510 letova u domaćem prometu. Nakon toga smo krenuli u razgovore s niskotarifnim kompanijama i pokretanje međunarodne linije prema Londonu. Dogovor je postignut s Ryanairom i letovi će krenuti od 4. travnja.
Dtom / wikipedia.org

Prvi i najopsežniji zadatak bio je uspostava domaćih redovitih linija prema Zagrebu, Splitu i Dubrovniku. U tome smo uspjeli pa ćemo ove godine imati preko 510 letova u domaćem prometu. Nakon toga smo krenuli u razgovore s niskotarifnim kompanijama i pokretanje međunarodne linije prema Londonu. Dogovor je postignut s Ryanairom i letovi će krenuti od 4. travnja.
Otkako je u lipnju 2012. godine imenovan direktorom Zračne luke Osijek, inženjer zračnog prometa Domagoj Marinić uveo je mnoge promjene u tu tvrtku, a mnogi planove i projekte još namjerava ostvariti. U ZL Osijek najprije je radio kao balanser zrakoplova, potom je bio kontrolor opsluživanja zrakoplova te pomoćnik direktora za poslove tehnike i održavanja.

* Recite nam nešto više o osječkoj Zračnoj luci – koliki su kapaciteti, broj zaposlenih, godišnji protok putnika?
- Zračna luka Osijek je 4D kategorija prema ICAO klasifikaciji, opremljena sustavom za instrumentalni prilaz prve kategorije. Uzletno-sletna staza dužine2500 metarai širine45 metaraomogućava prihvat najvećih zrakoplova, kao što je i prije nekoliko godina u nekoliko navrata bio prihvaćen Boeing 747. Putnička zgrada omogućava protok putnika od 150 do 200 tisuća putnika godišnje te se nadam da ćemo u idućih nekoliko godina i dostići taj kapacitet. Trenutačno zapošljavamo 43 radnika. Držim da taj broj možemo optimizirati, prvenstveno na način eksternalizacije pojedinih usluga, u prvom redu zaštitarske i spasilačko-vatrogasne službe.
* S kakvim ste se problemima susreli kao direktor Zračne luke?
- Najveći problem s kojim sam se susreo pri dolasku na čelo zračne luke bio je nagomilani dug prema dobavljačima, vjerovnicima i radnicima. Također, nije bilo redovnih putničkih linija, nikakvih započetih projekata koje bi mogli nastaviti, a i povjerenje vlasnika u dobru budućnost zračne luke bilo je uvelike narušeno. Pokušali smo dobiti konsenzus svih vlasnika - države, Grada i županije Osječko-baranjske za podršku projektu održavanja Zračne luke Osijek u punoj funkciji.

* Koje ste promjene do sada uveli? 
- Prvi i najopsežniji zadatak bio je uspostava domaćih redovitih linija prema Zagrebu, Splitu i Dubrovniku. U tome smo uspjeli pa ćemo ove godine imati preko 510 letova u domaćem prometu. Nakon toga smo krenuli u razgovore s niskotarifnim kompanijama i pokretanje međunarodne linije prema Londonu. Dogovor je postignut s Ryanairom i letovi će krenuti od 4. travnja. Pored tih komercijalnih stvari, uspjeli smo iznajmiti 1500 četvornih metara skladišta, omogućiti objavu ILS procedura koje su bile suspendirane od 2007. godine, a pokrenuli smo i postupke sređivanja imovinsko-pravnih pitanja jer je na području zračne luke bilo katastarskih čestica u nekoliko pravnih režima i više različitih vlasnika. Realno je očekivati da će ove godine taj postupak pred Županijskim državnim odvjetništvom biti riješen. I naravno, dug koji sam spomenuo na početku sveli smo s 11 milijuna kuna na 1,5 milijun kuna.
* Kakvi su budući planovi za poboljšanje poslovanja Zračne luke?
- Ono što želimo još ove godine ostvariti su charter letovi prema destinacijama u Egiptu, Tunisu i Španjolskoj uz pomoć određenih turističkih agencija. Za iduću godinu želimo uspostaviti letove prema Muenchenu, Beču i Frankfurtu. Volio bih ovom prilikom istaknuti da i Ministarstvo turizma vidi Zračnu luku Osijek kao jedinu okosnicu za razvoj turizma u istočnom dijelu Hrvatske, što ćemo iskoristiti na najbolji mogući način.

Piše: Melita Berecic

COPYRIGHT!
Svi tekstovi, slike, zaštićeni trgovački znaci te sa bilo koje druge osnove zaštićeni "objekti/subjekti" zakonom o autorskim ili drugim pravima postavljeni na ovom portalu u vlasništvu su izvora koji je naveden uz određenu sliku ili tekst te su objavljeni uz odobrenje nositelja autorskih prava. Svi materijali sa izvorom Croatialink.com u vlasništvu su našeg portala i mogu se koristiti isključivo uz pismeno odobrenje uredništva portala. Korištenjem odnosno pregledavanjem našeg portala slažete se sa uvjetima korištenja portala.
PRAVNA NAPOMENA!
Portal CroatiaLink.com napravljen je u dobroj vjeri i koristite ga na vlastitu odgovornost.
©CroDodo, 2004 ~ 2024, All rights reserved