Nedavno je u Zračnoj luci Osijek počela ljetna sezona letova, u kojoj će najveći slavonski grad biti povezan s najviše putničkih linija od Domovinskog rata, a najavljuju se i nove aktivnosti na tom planu.
I dok se prometna povezanost Slavonije i Baranje, pa tako i grada Osijeka, često proziva zbog brojnih nedostataka (problemi s HŽ-om, primjerice), sa zračnim vezama sve je manje problema. A kad se zračni promet spomene, logičnim se nameće razgovor s Domagojem Marinićem, direktorom ZL Osijek.

PARIZ I ZÜRICH
Na ovoj funkciji aktualna uprava nalazi se skoro tri godine. Koji svoj dosadašnji potez smatrate ključnim za značajno poboljšanje nekada lošeg stanja u ZL Osijek?
- Najvećim uspjehom ove uprave smatram da smo se uopće izborili za opstanak zračne luke. Mnogo ljudi možda ne zna da je ZL Osijek krajem 2011. i početkom 2012. godine doslovce bila pred zatvaranjem. Njezini vlasnici - država, Grad Osijek i Osječko-baranjska županija - gotovo konsenzusom bili su spremni staviti "ključ u bravu" jer je ZL iz godine u godinu bilježila velike gubitke i pad prometa. U najmanju ruku, trebala se restrukturirati i izgubiti status međunarodne zračne luke. Uspjeli smo sve to spriječiti i sada ZL Osijek posluje u plusu i stalno se razvija, a svi zaposlenici dobijavu plaću.
Na koji ste način to postigli? Je li se poklopilo da ste od bivše uprave naslijedili neke prijašnje dogovore oko letova i samo ih kapitalizirali ili...?
- Naslijedili smo dosta toga lošega. Primjerice, ZL Osijek tada je imala dug od čak deset milijuna kuna jer nije bilo prihoda od redovnih linija, tek nešto od iznajmljivanja zemljišta i poslovnih prostora. No, to nije pokrivalo ni desetinu rashoda. Mi smo odmah napravili analizu i zaključili da će nam prioritet biti osigurati letove na linijama koje će subvencionirati država. Resorno ministarstvo trenutačno subvencionira oko 7000 domaćih letova, a Osijek je do 2013. u tome sudjelovao samo s njih 20. To smo uspjeli povećati na sadašnjih 600, među kojima su letovi za Zagreb tijekom cijele godine te za Split, Dubrovnik i Rijeku u sezoni. Krajem ove godine raspisuje se novi natječaj za novo trogodišnje razdoblje od 2016. do 2018. godine, u kojemu ćemo povećati broj letova na oko 1000. U sklopu toga planiramo pojačati frekevnciju letova prema Zagrebu te povećati broj jadranskih destinacija.
Prije dvije godine tvrtka Intervistas napravila vam je studiju razvoja zračnog prometa. Koje su inozemne destinacije sljedeće u planu?
- Naglašavam da radimo točno prema toj studiji. Od prošle godine, u ljetnoj sezoni zrakoplovima irske niskotarifne kompanije Ryanair, Osijek je dvaput tjedno povezan s Londonom, a od 18. svibnja Sea Air, zrakoplovna tvrtka koju smo nedavno osnovali sa sjedištem u Osijeku, kreće sa svakodnevnim letovima za München, Frankfurt i Beč. Očekujemo da ćemo na taj način prošlogodišnjih gotovo 30 tisuća putnika povećati na gotovo 100 tisuća u 2015. godini. To računamo na osnovi popunjenosti ove tri linije od 50 do 60 posto. Za usporedbu, 2012. imali smo samo 2000 putnika, dakle ovo je 50 puta više! U sljedećem dvogodišnjem razdoblju želimo uvesti linije s još dva grada za koje postoji interes i potreba. Letove za švicarski Zürich 'pokrili' bismo s kompanijom koja ima mrežu letova, da se može koristiti za transfere u druge gradove. Želja nam je da za Pariz leti neka niskotarifna kompanija, a postoje naznake da bi baš Ryanair proširio ponudu s tom linijom.
Mnoge zračne luke ključne prihode ostvaruju u teretnom, cargo prometu. Kako stojite s tim dijelom?
- Na tome intenzivno radimo. Valja naglasiti da je tvrtka Sea Air i osnovana u cilju uspostavljanja jačeg cargo prometa, što će se dogoditi čak i prije početka spomenutih putničkih letova. K tome, pregovaramo i s cargo odjelom švedske kompanije SAS, da dio njihova prometa, koji je sad usmjeren za beogradski aerodrom, preusmjere u Osijek. Time bismo bili gotovo potpuno kapacitirani i već u ovoj sezoni, zbog povećanja prometa, pojavit će se problemi da zbog velikog broja zrakoplova nećemo imati dovoljno mjesta na našoj stajanci. No, to su već slatke brige, koje ćemo uspjeti riješiti, a vjerujem da ćemo uskoro i povećati broj zaposlenika.
JAKA DESTINACIJA
Stalno širite svoju djelatnost, primjerice osnivanjem putničke agencije Zračna luka d.o.o. Što su daljnji potezi u tom smjeru?
- Osnovni nam je cilj da, u suradnji s osječkom Turističkom zajednicom, repozicioniramo Osijek u značajnu i jaku turističku destinaciju. Napravili smo niz istraživanja i imamo pokazatelje koji su interesi potencijalnih turista i što im treba ponuditi. Već lani smo u suradnji s Ministarstvom turizma formirali četverodnevne turističke aranžmane posjeta Osijeku i Baranji koji se dobro prodaju uz pomoć naših partnera u Njemačkoj i Velikoj Britaniji. Oni su zasnovani na enogastroponudi, a uskoro planiramo otvoriti neke nove ugostiteljsko-zabavne sadržaje. Pritom nam je želja što više uključiti i akademsku zajednicu. Tu ima puno potencijala, u prvom redu u idejama. Studentima kulturalnog menadžmenta ponudili bismo da nam pomognu osmisliti dobar aranžman koji bi jače naglasio kulturno nasljeđe Osijeka. Sinergija je ključ razvoja u mnogim područjima, pa tako i u zračnom prometu i turizmu.

Piše: Tomislav Levak

ŠIRENJE I RAZVIJANJE
Prioritet su dva odlazna gatea i zrakoplov kao kafić vidikovac
U svim ovim aktivnostima postojeća aerodromska zgrada postaje vam "pretijesna". Hoćete li ju i kada proširiti?
Prvu fazu uređenja zgrade završili smo prošle godine, kada su napravljene neke preinake, poput izmjena stolarije, stakala, izmjena u interijeru, uvođenja 'duty free' shopova... Ubrzo slijedi raspisivanje natječaja za drugu fazu. Većeg fizičkog proširenja zgrade neće biti jer je takva njezina statika, ali fokus će nam biti prilagođavanje putničkih tokova šengenskom režimu. Trenutno nam je veliki problem što imamo samo jedan odlazni gate i međunarodne standarde možemo zadovoljiti samo razdvajanjem domaćih i međunarodnih letova. Zato moramo što prije, najkasnije do jeseni, napraviti dva odlazna gatea. Uz to, na stajanci imamo jedan zrakoplov koji planiramo preurediti u kafić vidikovac. Projekt će uskoro biti završen i javili smo se na natječaj Hrvatske turističke zajednice za subvencioniranje turističke infrastrukture.
Sada nam je cilj ojačati linije za Hrvatsku i europske destinacije, a o prekooceanskim letovima razmišljat ćemo za nekoliko godina...
Pregovaramo s cargo odjelom švedske kompanije SAS da dio njihova prometa, koji ide prema beogradskom aerodromu, preusmjere u Osijek...