U Čilipe, na redovnu skupštinu hrvatskih zračnih luka, početkom sljedećeg tjedna stiže ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić, a očekuje se kako bi se tada mogao i najaviti skori početak obnove i razvoja zračne luke u Čilipima.

Zračna luka Dubrovnik računa s novcem iz fondova EU-a za provedbu 220 milijuna eura vrijednog projekta obnove i razvoja do 2020. godine. Iz Ministarstva su nam kazali kako je projekt poslan na prednotifikaciju i da čekaju odgovor. Investicija obuhvaća temeljitu rekonstrukciju postojećih objekata, te izgradnju nove infrastrukture i putničkog terminala nužnih za sigurno poslovanje Zračne luke.
Projekt je rezultat zajedničke akcije nekoliko hrvatskih ministarstava, a osmišljen je radi poboljšanja prometne povezanosti izolirane dubrovačke regije i smanjivanja gužvi na zračnom pristaništu. Oba se cilja, prema mišljenju autora projekta iz više ministarstava, mogu postići izgradnjom novog putničkog terminala, rekonstrukcijom uzletišta s uređenjem zaštitnog pojasa, te preuređenjem postojećih poletno-sletnih staza.

U planu nove staze i stajanka

Projektom je predviđena i izgradnja novih staza, dijela stajanke za zrakoplove te spremišta goriva. Upravo je obnovu i proširenje kapaciteta prošle jeseni, kao primjer jednog od najznačajnijih i u nacionalnim okvirima najbolje osmišljenih prometnih projekata, izdvojio ministar regionalnog razvoja i europskih fondova Branko Grčić, koji je uoči primanja Hrvatske u EU procijenio da bi se projekt mogao financirati s barem 130 milijuna eura iz europske blagajne.

U rekonstrukciji dubrovačke zračne luke, čija bi prva faza mogla početi tijekom sljedeće godine, poštovat će se najviši EU standardi zaštite okoliša, koji se odnose na ugradnju opreme i uređaja koji jamče višu razinu energetske učinkovitosti.

− Uvjereni smo da ćemo dobiti novac iz fondova EU-a jer je u izradi projekta sudjelovala konzultantska tvrtka Jaspers, koju je plaćala upravo Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), a to se radi samo za vrlo perspektivne objekte. Računamo na maksimalno odobreni iznos od EU-a − kazao je direktor Zračne luke Roko Tolić na predstavljanju projekta.

Zračna luka Dubrovnik umanjuje prometnu izoliranost regije, a također služi kao dolazna točka turistima, te kao mjesto na kojemu putnik stječe prve dojmove i stoga zauzima ulogu “službene posjetnice” regije. Jedinstven položaj Dubrovnika i turizam kao glavni pokretač činjenice su koje podupiru važnost razvoja zračnog prometa za regiju.

Gospodarski motor

Zračna luka Dubrovnik funkcionira kao snažan “gospodarski motor” i ima ulogu pokretača razvoja komunalne i socijalne infrastrukture, s obzirom na broj putnika koji zračnom vezom prođe godišnje na relaciji Dubrovnik-Zagreb. Očekuje se implementacija projekta obnove i razvoja Zračne luke Dubrovnik u strategiju prometnog razvitka Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. i operativni program za promet.

Piše: Antonio Vojvodić