Korejci
18.4.2014. 9:45:47h
Hrvatski turizam nespreman za Korejce
U prva dva mjeseca Hrvatska bilježi azijski turistički bum: među najbrojnije turističke nacije koje nas posjećuju uvrstili su se Korejci, narod s vrlo razvijenim digitalnim navikama. Jesmo li spremni na goste kojima je digitalna kultura svakodnevica bile je tema okruglog stola „Trendovi i novosti u načinima plaćanja u turizmu“ koji organizirao magazin Banka
Yosomono / flickr.com

U prva dva mjeseca Hrvatska bilježi azijski turistički bum: među najbrojnije turističke nacije koje nas posjećuju uvrstili su se Korejci, narod s vrlo razvijenim digitalnim navikama. Jesmo li spremni na goste kojima je digitalna kultura svakodnevica bile je tema okruglog stola „Trendovi i novosti u načinima plaćanja u turizmu“ koji organizirao magazin Banka

Prema prvim podacima HTZ-a i DZS-a u prva dva mjeseca u Hrvatskoj korejski turisti ostvarili su oko 15.000 noćenja, odnosno 4,8 posto ukupnog broja turističkih noćenja. Time su se, barem na početku godine, uvrstili na šesto mjesto najbrojnijih turističkih nacija koje posjećuju Hrvatsku. A Korejci su nacija s najrazvijenijim digitalnim navikama, uključujući i sklonost bezgotovinskim plaćanjima.

Raspolažu s 300 milijuna kartica, a kartične transakcije rastu po stopi većoj od 20 posto. Prosječan stanovnik Južne Koreje ima 2-3 platne kartice, a oni bogatiji imaju ih više od pet kartica.

No, bezgotovinska plaćanja nisu karakteristična samo za azijske turiste. I Europljani se sve više digitaliziraju – Nizozemci, Skandinavci, Nijemci, Britanci...

S druge strane, mnogi naši trgovci i ugostitelji nisu skloni kartičnom plaćanju. Smatraju ga prekompliciranim, ali i preskupim. Brojna su još uvijek ograničenja i u plaćanje putnih ili brodskih karata. Karticama se uglavnom može platiti samo u većim mjestima, a beskontaktna ili plaćanja mobitelom još uvijek su daleka budućnost.

Jesmo li, onda, kao turistička zemlja, spremni za turizam 21. stoljeća i za goste kojima je digitalna kultura svakodnevica? O tome se razgovaralo na okruglom stolu "Trendovi i novosti u načinima plaćanja u turizmu“ koji je održan u srijedu u organizaciji magazina Banka, a pod pokroviteljstvom MasterCarda.

Zašto ugostitelji vole „cash“
Hrvatski ugostitelji spremni su prihvatiti sve nove oblike tržišta koji pridonose jačanju poslovanja, uključujući i nove tehnologije plaćanja, no najveći problem još uvijek su visoke provizije kod kartičnog i beskontaktnog plaćanja, rekao je na okruglom stolu Branko Greblički, potpredsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske gospodarske komore. Upozorio je da se ugostitelje može podijeliti na dvije grupe: na one koji su fokusirani na turiste i ovisni su o širenju poslovanja i novim tehnologijama, te na one koji posluju u malim sredinama i nisu vezani za turističko tržište.

„Ceh ugostitelja obuhvaća oko 11 tisuća aktivnih obrta. Oko 40 posto onih koji su ovisni o širenju imaju web stranice, posluju kroz online portale i spremni su prihvatiti sve nove oblike na tržištu važne za bolje poslovanje“, rekao je Greblički.

S druge strane, onima koji su fokusirani na lokalnu sredinu provizije za kartično plaćanje su prevelike. Iako je tijekom godina zamjetno sniženje, kartičarske kuće još uvijek traže provizije između 1,6 i 5 posto bruto prometa, što je puno u odnosu na parafiskalna davanja i male marže koje su im važne da bi mogli poslovati.

Podsjetio je da je HOK prije desetak godina potaknuo projekt s kartičarskom kućom kako bi poboljšali suradnju i smanjili proviziju. „Na žalost, nismo polučili rezultate. Sporazum je potpisan, ali završio je na slikanju za medije“, pojasnio je potpredsjednika ugostiteljskog Ceha te dodao da troškove dodatno povećava i tehnološki neujednačen sustav u kojem je gotovo za svaku karticu potrebno imati poseban POS uređaj

Prema podacima Euromonitora za 2012. godinu 60 posto prihoda u Hrvatskoj dolazi od turista iz šest zemalja – Njemačke, Slovenije, Italije, Austrije, Češke i Francuske, koje je prezentirala Aleksandra Babić, direktorica marketinga MasterCarda za centralnu i istočnu Europu. Pri tome gotovinska plaćanja čine četvrtinu prihoda od stranih turista, a udjel se iz godine u godinu smanjuje, u 2007. iznosio je 30 posto.

Pomoćnik ministra turizma Davor Ižaković smatra da način plaćanja nije presudan jer će turist ionako odabrati ono što je najpovoljnije – karticu, gotovinu, mobitel ili nešto četvrto.

"Smjer diktiraju gosti. Pitanje je umješnosti privatnog sektora i kartičara kako stvoriti povoljne pakete koji će potaknuti digitalno plaćanje“, rekao je Ižaković.

Digitalizacija u prijevozu
Na europskoj razini eTurizam ostvaruje više od sto milijardi eura prihoda, a najveći dio, 45 posto, otpada na usluge putničkog prijevoza - zračnog, željezničkog, brodskog i rent-a-car. U Hrvatskoj smo u tom segmentu godinama zaostajali, čak i za susjedima – slovenske željeznice uvele su elektroničko plaćanje 2010., a ljubljanski autobusni kolodvor još prije devet godina.

Hrvatske željeznice pokrenule su ove godine veliki projekt informatizacij sustava rezervacije i prodaje karata, vrijedan 43,3 milijuna kuna. Planirani rok završetka projekta je kolovoz 2015., rekla Anita Špigelski, direktorica marketinga i prodaje tvrtke HŽ putnički prijevoz.

Novi sustav obuhvatit će fiksne i mobilne terminale za prodaju karata, online prodaju karata, aplikaciju za pametne telefone, smart kartice, prodaju i rezervaciju karata u međunarodnom putničkom prijevozu te novu internetsku stranicu.

Početkom godine sustav prodaje karata obnovio je i Autobusni kolodvor Zagreb. Sada je autobusnu kartu moguće kupiti preko Interneta i platiti karticom, a u tijeku su pregovori kako bi se uklonile posljednje prepreke kako bi se karte mogle plaćati karticom i prilikom kupnje na samom kolodvoru, rekao je Miroslav Iveković, pomoćnik direktora za poslove prometa Autobusnog kolodvora Zagreb.

Iveković se nada da će spomenute prepreke – između ostalog kako POS uređaj doturiti klijentu kroz staklo – biti otklonjene do ljeta.

Kada govorimo o digitalnom turizmu, Hrvatska je krenula u dobrom smjeru, ali pred nama je još dug put. Važno je prepoznati kako se turisti ponašaju - sve više ih dolazi avionima, sve su raspršeniji, kraće se zadržavaju na istom mjestu, žele vidjeti što više u kratkom roku... Sve teže ih je uloviti u fazi planiranja, no važno ih je uloviti kad stignu na odredište.

A tehnologija u tome ima veliku ulogu.
„Moramo shvatiti tko je naš kupac. Ako ne razumijemo mlade ljude koji danas stalno koriste mobilne uređaje u svakodnevnom životu, onda ne razumijemo kupca i nećemo uspjeti prodati proizvod ili uslugu“, zaključio je pomoćnik ministra Davor Ižaković.

Piše: Tihomir Dokonal

COPYRIGHT!
Svi tekstovi, slike, zaštićeni trgovački znaci te sa bilo koje druge osnove zaštićeni "objekti/subjekti" zakonom o autorskim ili drugim pravima postavljeni na ovom portalu u vlasništvu su izvora koji je naveden uz određenu sliku ili tekst te su objavljeni uz odobrenje nositelja autorskih prava. Svi materijali sa izvorom Croatialink.com u vlasništvu su našeg portala i mogu se koristiti isključivo uz pismeno odobrenje uredništva portala. Korištenjem odnosno pregledavanjem našeg portala slažete se sa uvjetima korištenja portala.
PRAVNA NAPOMENA!
Portal CroatiaLink.com napravljen je u dobroj vjeri i koristite ga na vlastitu odgovornost.
©CroDodo, 2004 ~ 2024, All rights reserved