Novi oblici turizma
25.5.2014. 9:14:56h
Preporod Zagore: turisti će za 10 eura strići ovce
Za sve one koji imaju stara, zapuštena seoska imanja u dalmatinskom zaleđu dolaze bolji dani. Upravo na tom prostoru država u idućih šest godina namjerava, uz pomoć europskih fondova, uložiti nešto manje od 240 milijuna eura i izgraditi kompletnu infrastrukturu: komunalnu, prometnu, energetsku, telekomunikacijsku i turističku.
geir tønnessen / flickr.com

Za sve one koji imaju stara, zapuštena seoska imanja u dalmatinskom zaleđu dolaze bolji dani. Upravo na tom prostoru država u idućih šest godina namjerava, uz pomoć europskih fondova, uložiti nešto manje od 240 milijuna eura i izgraditi kompletnu infrastrukturu: komunalnu, prometnu, energetsku, telekomunikacijsku i turističku.

Time bi se stvorili uvjeti da turizam na velika vrata uđe u taj potpuno pasivan kraj, prostor s kojega su se desetljećima ljudi iseljavali, a u njega se nisu vraćali.

- Ovo je jedan novi program strateškog razvoja čitavog tog kraja: i Dalmatinske zagore i prekograničnog prostora u Bosni i Hercegovini. Naš je cilj da iskoristimo strukturne fondove Europske unije i na taj način zakotrljamo kotač razvoja - pojašnjava Hrvoje Marušić, pomoćnik u Ministarstvu vanjskih poslova, koje je idejni začetnik projekta koji je objedinjen pod radnim nazivom “Hrvatska Provansa”.

Mogu koristiti poticaje
- Svi koji se, primjerice, u Vrlici ovome trenutku na svojim imanjima bave uzgojem ovaca ili poljoprivredom, a zainteresirani su da svoju djelatnost prošire i na turizam, mogu se odmah javiti lokalnoj turističkoj zajednici ili nekoj od agencija, koje bi za 10 eura po osobi s obale mogle dovoziti turiste na striženje ovaca, skupljanje ljetine, branje voća i povrća - ističe Marušić, otkrivajući način na koji se ljudi iz Dalmatinske zagore već sada mogu uključiti u gradnju nove turističke mreže ruralnog turizma.

Oni koji žele ulagati u svoje smještajne kapacitete mogu koristiti poticaje koje daje Ministarstvo turizma, poput onoga iz projekta o tisuću bazena.

Novo zapošljavanje
Država će, pak, stvoriti okvir da dalmatinske županije, gradovi i općine, zajedno s lokalnim vlastima u Tomislavgradu, Livnu, Čapljini, Stolcu ili Drvaru, formiraju veliku mrežu turističke ponude kroz koju će se svake godine slijevati turisti s Jadrana. U praksi, seoska gospodarstva u Zagori time bi mogla dobiti izravan ulaz na turističko tržište Europe.

- Sve naše cost benefit analize pokazuju da će ovakav pristup dovesti do novog zapošljavanja, ali i dugoročnog popravka gospodarske slike toga kraja. Zato je projekt “Hrvatska Provansa” strateški cilj ove države - zaključuje Marušić.
Piši : Marina Karlović Sabolić

BROJKE
122 ukupan broj projekata
240 milijuna eura vrijednost je investicije
2015. godine počinje gradnja infrastrukture u Zagori
2020. godine rok je izgradnje infrastrukture

Projekt u tri faze
USPOSTAVA PREKOGRANIČNE SURADNJE – razvoj strateškog okvira ruralnog turizma u graničnim područjima Hrvatske i BiH

IZGRADNJA INFRASTRUKTURE – četvrt milijarde eura ‘teške’ investicije trebale bi preporoditi komunalni i cestovni sistem Zagore

VELIKE TURISTIČKE INVESTICIJE – nova, suvremena infrastruktura privući će i velike investitore. Očekuje se otvaranje turističkih resorta u Zagori, golfskih terena, odmarališta…
Melanija Milić: Imamo zlato, srebro i sol...

Dubrovačko-neretvanska županija u projektu oživljavanja zaleđa “Hrvatska Provansa” surađuje sa susjednom BiH. Krajnji cilj je odabrati obostrano prihvatljiv projekt za financiranje iz strukturnih fondova EU-a. Melanija Milić, direktorica županijske razvojne agencije ‘Dunea’, kaže kako je u slučaju najjužnije županije riječ o 250 tisuća eura vrijednom projektu “zaostalom” iz pretpristupnog IPA fonda koji je sada u fazi “drafta”:

- S naše strane bilo je mnogo prijedloga za prekograničnu suradnju, od Muzeja vinarstva na Pelješcu, preko Muzeja zlata i srebra u Smokvici, staze soli, Muzeja lađa u Neretvi do nastavka uređenja antičkog muzeja Narona. I BH strana ponudila je ruralne edukativne staze, ali je najizglednije da ćemo se naći u suradnji oko vinarstva i ponude autohtonih jela – kaže Milić.
Piše: G. Bijelić

Drago Matić: Poteći će vinske staze...
Drago Matić, ravnatelj Javne ustanove Razvojna agencija Šibensko-kninske županije:

– U zagorskom dijelu raspolažemo iznimnim prirodnim potencijalom, možemo se pohvaliti očuvanim okolišem, tradicijom proizvodnje i prerade hrane i vina, velikim zalihama pitke vode..., a sve to predstavlja fantastičnu infrastrukturu koja pogoduje projektima takvog tipa. U Promini se, primjerice, tradicionalne kamene kuće mogu staviti u funkciju za seoski turizam.

Velike su mogućnosti i u malim ugostiteljsko-turističkim zonama koje u Zagori mogu angažirati cijela pojedina sela.
U tom smislu možemo govoriti i o vinskim stazama i podrumima, stazama kojima ćemo posjetiteljima predstaviti povijesne i arheološke spomenike. Definitivno je to područje u kojemu imamo što ponuditi.
Piše: M. Jurković

Opuštanje u bazenu s pogledom na krave
Sela prominske općine, posebno ona raspoređena u gornjem toku rijeke Krke, duž granica Nacionalnog parka Krka, od Nečvena i Bobodola do Prominskih Bogatića i obližnjeg Mratova, zadnjih su godina postala odredište gostiju iz europskih zemalja koji su odavno svoj odmor prestali provoditi u prenapučenim gradovima i mjestima uz more. Preferiraju mir i idiličnu, netaknutu ljepotu zagorskih sela, ali se ne odriču ni, za ovdašnje prilike, luksuznijih sadržaja poput bazena, sauna i jakuzija. Izvorna hrana i piće s ekološkim predznakom podrazumijevaju se, a za cijenu se ne pita.

Prve goste, tako, postojeća seoska gospodarstva u Prominskim Bogatićima, Rural house Mudrinić i Gluić očekuju koncem svibnja. Makar tako najavljuje Ivan Džepina, jedan od rijetkih stanovnika tog sela. Zatekli smo ga u Donjim Bogatićima s kosom u ruci. Posljednji je trenutak za uređenje prilaza kućama. Trava uz bijeli put, nedavno nasut šljunkom, narasla je do iznad koljena, pa mu valja potkresati korov. Nagovještaj da bi upravo Bogatići mogli dobiti status eko-etno sela u kojem bi se obnovile i uredile stare kamene kuće, a cijeli kraj na turističkim kartama profilirao kao područje seoskog turizma za najzahtjevnije goste Džepina dočekuje s oduševljenjem.

- Bio bi to pun pogodak. Vratili bi se ljudi u ovaj kraj iz cijele Hrvatske i svijeta, zaposlili na vlastitoj djedovini, a ni turisti se ne bi žalili. Makar se lani nisu žalili oni koji su ljetovali u Bogatićima. Imaju bazen, saunu i sve što požele. Sve im je blizu. Požele li se mora, za pola sata su na plaži. Žele li na Krku, doći će još i prije. A ako bi samo mir i pjesmu cvrčka, e ovdje se toga mogu nauživati do mile volje - veli Bogaćanin i provodi nas do prekrasno uređene kamene oaze Marija Mudrinića, Zagrepčanina prominskih korijena.

Tirkiznoplave ležaljke uz napunjeni bazen, prostor saune u besprijekornom zelenom okruženju znalački uređenje hortikulture dočekat će najprije Nizozemce, a apartmani su rezervirani sve do zime, možda i dulje.

Strancima, kaže Džepina, ne smeta ni bijeli put, ni zatvorene, odavno napuštene kuće. Iz njih su se Prominci razmilili “trbuhom za kruhom” po cijelom svijetu. Mnogi su zbog neizdrživo visokih poreza na zemlju kupili kartu u jednom smjeru za Ameriku, Kanadu, Australiju... Sada bi zemlja u “starom kraju” za neke od njih mogla značiti povratak. Obiteljski ugled mjerio se, kad su ga napuštali, u hektarima zemlje. Moglo bi ponovno doći takvo vrijeme.

- Počne li se ulagati, preporodit će se cijela općina. Radišni su ovdje ljudi, vidjet ćete, ako Bog da - zaključuje Džepina. Dodaje kako u općini po obližnjim selima i zaseocima ima makar šest-sedam seoskih gospodarstava s bazenima. Najbliža je Rural house Gluić. Do njezina visokog kamenog zida stižemo kroz pusti zaselak puteljkom čiji je središnji dio obrastao visokom travom. Viša je samo po poljima i hrastovim šumarcima. Dočekuje nas kamena novogradnja, zapravo adaptirana stara kamena kuća s drvenim škurama i kovanom bravarijom. Uredno podšišana engleska trava zeleni se oko bazena. Primjećujemo i prostor za igru i relaksaciju iza kuće. I pečenjara je s ruke, a i natkriveni prostor za objed na otvorenom.
Gosti još nisu stigli ali, ako se ravnamo po riječima našeg sugovornika, bit će ih.

I Nacionalnom parku Krka, prema riječima Marina Malenice, zamjenika ravnatelja te Javne ustanove, u interesu je disperzirati goste na područja koja su jednako lijepa i zanimljiva, a do sada su gotovo neotkrivena. Ulaže se s tim ciljem u okoliš i ne misli se, kazao je na nedavnom gospodarskom forumu u Oklaju, stati samo na uređenju pješačkih staza i vidikovaca prema Manojlovačkom slapu, Bilušića buku i Nečvenu.

Iz Prominskih Bogatića prema cesti za Roški slap vodi široki bijeli put. Pokraj jedne lokve mirno pasu krave, a u hladovini pod moćnim hrastovima zamjećujemo odmorište s dvije klupe i stolom od trupaca...

Teško je ne zavoljeti tu prekrasnu divljinu i valjalo bi na nju položiti i posljednju kartu. Turističku.
Piše: Marina Jurković

COPYRIGHT!
Svi tekstovi, slike, zaštićeni trgovački znaci te sa bilo koje druge osnove zaštićeni "objekti/subjekti" zakonom o autorskim ili drugim pravima postavljeni na ovom portalu u vlasništvu su izvora koji je naveden uz određenu sliku ili tekst te su objavljeni uz odobrenje nositelja autorskih prava. Svi materijali sa izvorom Croatialink.com u vlasništvu su našeg portala i mogu se koristiti isključivo uz pismeno odobrenje uredništva portala. Korištenjem odnosno pregledavanjem našeg portala slažete se sa uvjetima korištenja portala.
PRAVNA NAPOMENA!
Portal CroatiaLink.com napravljen je u dobroj vjeri i koristite ga na vlastitu odgovornost.
©CroDodo, 2004 ~ 2024, All rights reserved