Hrvatska je postala "halal friendly" destinacija pa će od ove turističke sezone mnogi hoteli i restorani diljem zemlje na svojim recepcijama i ulazima nositi tu oznaku, što znači da su standardizirani prema normama koje propisuje islam.

Veća kvaliteta proizvoda

– To znači da, primjerice, gost zna da kada zakorači u hotel i vidi oznaku "halal friendly", da će ga u sobi dočekati prostor za molitvu, u restoranu posebno obilježena hrana koja je halal tj. dopuštena – tumači Aldin Dugonjić, voditelj Ureda za halal Islamske zajednice u Hrvatskoj, koji je prošloga tjedna dodijelio prvi halal certifikat jednoj turističkoj kući u Hrvatskoj, Istraturistu iz Umaga.

– Halal razumijevamo u jezičnom, vjerskom, kulturološkom, tradicijskom i zdravstvenom kontekstu, a sama riječ znači – dozvoljeno. Tako halal mogu biti različite vrste proizvoda, poput hrane, kozmetike, lijekova i predmeta opće uporabe, ali i usluge u trgovini, ugostiteljstvu, bankarstvo... a karakteristike halal proizvoda su prisutnost u svim prehrambenim navikama, da je prihvatljiv za sve životne dobi i za pripadnike drugih konfesija, zdravstvena ispravnost proizvoda, prisutnost u svim područjima svijeta te dodatna kontrola što jamči sigurnost kvalitete – kaže Dugonjić, dodajući kako u Hrvatskoj trenutačno ima 50 certificiranih proizvođača hrane, 12 hotela, dva restorana te jedan catering i jedna turistička agencija.

Potražnja za halal certifikatom raste jer tvrtke vide mogućnost otvaranja novih tržišta, što je prepoznalo i Ministarstvo gospodarstva i poduzetništva pa je s Uredom za halal formiralo posebno tijelo koje vrlo brzo odgovara na potrebe tržišta.

– Sastajemo se praktički svakoga tjedna i stvar odlično funkcionira. Kad smo se obratili državi, rekli smo da ne dolazimo po pomoć, nego s gotovim projektom koji samo treba zaživjeti – kaže Dugonjić i navodi podatke ankete da je 15 posto hrvatskih proizvođača povećalo svoj izvoz za četiri posto otkako ima halal certifikat.

Duža turistička sezona

– Zagrebački hotel Esplanade povećao je, zahvaljujući halalu, broj gostiju za dva posto – kaže Dugonjić i navodi kako halal u svjetskom turizmu čini 13 posto udjela, a "halal turist" u prosjeku troši 500 američkih dolara više od turista iz EU.

– Halal certificiranjem sigurno možemo produljiti turističku sezonu, a poseban naglasak može se staviti na zdravstveni turizam jer smo konkurentni s cijenama, imamo vrhunske liječnike i klimu – kaže Dugonjić, tvrdeći da će se broj hotela vrlo brzo povećavati, nakon što se čekalo da se poveća broj proizvođača. Također, hrvatski Ured za halal jedini u Europskoj uniji ima halal-standard, što hrvatskim proizvođačima, uz vrata tržišta na Arapskom poluotoku, otvara i vrata tržišta europskih zemalja, osobito onih sa značajnim udjelom muslimanskog življa.

Što je što
Nasuprot halalu, haram i mešbuh

Nasuprot halalu (dopuštenom), nalazi se zabranjeno tj. haram. Tako je stroga zabrana jela od svinjskog mesa i svih proizvoda koji se dovode u vezu s tim, alkohola i svih proizvoda koji se dovode u vezu s tim, strvine, krv, konzumiranje mesa životinje koja je zaklana u nečije drugo ime, a ne u ime Boga, konzumiranje mesa životinja koje su zadavljene, pretučene, strmoglavljene, probodene rogom, načete od zvijeri i onih koje su žrtvovane na žrtvenicima te meso domaćih magaraca, objašnjavaju u Uredu za halal.

Također, postoji i zabrana konzumiranja mesa životinja koje imaju kandže. Postoji i sumnjiva hrana, tj. mešbuh. Mešbuh je haram dok se ne dokaže da je halal.

Piše: Darko Pavičić