Iznajmljivači koji rade s agencijama i čiji su apartmani udaljeni od mora po par stotina metara, već od 1. svibnja imaju goste, ali realno gledano po stvarno niskoj cijeni. Iznajmljivač za jedan prosječan apartman za peteročlanu obitelj može dnevno dobiti do 90 eura, s agencijom dobije 30 do 40 posto manje. Ljudi su stavili sve troškove rada s agencijom na papir i došli do zaključka da je bolje raditi sam. - Ante Brižić, direktor TZ Općine Preko

U Hrvatskoj smo odavno svjesni činjenice da je naše gospodarstvo sezonskog tipa, kao i da ono ovisi o turističkoj industriji. Najbolji primjer za to su kretanje broja nezaposlenih koji se iz kroničnih minusa pomaknu tek uoči turističke sezone kada se traži povećani broj konobara, sobarica, kuhara i sličnih uslužnih zanimanja.

Agencijske provizije
Dok je na kopnu situacija još donekle podnošljiva, ovisnost otoka o turizmu je daleko izraženija. Ako nema dovoljno turista, nema sezonske zarade na obavljanju većine tercijalnih i kvartalnih djelatnosti. Crne slutnje o potencijalnim problemima dolaze upravo s otoka odakle upozoravaju o utjecaju turističkih agencija na konačnu brojku turista koji dolaze.

Agencije za rezervaciju posljednjih godina doživjele su bum u turističkoj industriji. Ulaganja za osnivanje iste nisu velika i postavili su se na tržištu kao posrednici između iznajmljivača turističkih kapaciteta i gostiju. Reklo bi se odlična stvar, ali u praksi ne štima sve kako treba. Problem su velike provizije koje uzimaju agencije. Konkretan primjer iz Zadra jest da agencija za stan od 80 metara četvornih za tri mjeseca daje 3.000 eura, a u tih 90 dana ima priliku minimum udvostručiti taj prihod. O problemima rada s agencijama prvi su progovorili na otoku Ugljanu u Preko.

-Provizije koje agencije naplaćuju nama iznajmljivačima su prevelike, pa nam je smanjena zarada. Nama se više isplati da sami tražimo goste i imamo manju popunjenost nego raditi s agencijama i njima plaćati. Istina je da ako radimo s agencijama imamo bolju popunjenost, ali nema financijskog efekta. Jedino je sigurno da osim što plaćamo njima, moramo i više raditi, kaže jedan Prečanin.

Produženje sezone
Sada dolazimo do drugog dijela problema. Otočni iznajmljivači su brzo shvatili da im je bolje raditi mjesec dana samostalno, nego dva mjeseca s agencijom, jer im je financijski učinak isti. Međutim, što se događa s drugima u lancu koji ovise o velikom broju turista. Bez brojnosti ugrožen je rad restorana, kafića, malih trgovaca i drugih. Problem je prepoznat i u Turističkoj zajednici Općine Preko gdje predlažu njegovo rješenje.

-Iznajmljivači koji rade s agencijama i čiji su apartmani udaljeni od mora po par stotina metara, već od 1. svibnja imaju goste, ali realno gledano po stvarno niskoj cijeni. Iznajmljivač za jedan prosječan apartman za peteročlanu obitelj može dnevno dobiti do 90 eura, s agencijom dobije 30 do 40 posto manje. Ljudi su stavili sve troškove rada s agencijom na papir i došli do zaključka da je bolje raditi sam. Rješenje je u poticanju iznajmljivača da rade s agencijama, osobito u post i pred sezoni, kaže direktor TZ Preko Ante Brižić te dodaje:

-Nikome ne odgovara polovična iskorištenost kapaciteta. Međutim, nitko ne može natjerati iznajmljivače da rade četiri mjeseca s agencijama, ako im je ista zarada da rade dva mjeseca sami. Država će trebati reagirati na neki način upravo radi otočana. Iznajmljivači su našli svoju kratkoročnu računicu, ali taj način rada ugrozit će ostatak lanca, što se uzročno posljedično može svima vratiti kao bumerang u narednom razdoblju. Bez velikog broja turista na otocima, nema ni prilike da se zaradi koja kuna koja bi otočanima omogućila da lakše prebrode duge otočne zime.

Piše: A. V.
Link na originalni članak