Zadar
Turisti
25.7.2014. 6:22:13h
Kakve imamo turiste, takvu imamo i ponudu
Mr. sc. Vinko Bakija , viši predavač na Odjelu za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, sociolog turizma i dugogodišnji vodič u Zadru, svojedobno je bio domaćin i švedskom kraljevskom paru. Postavili smo mu nekoliko pitanja o stanju turizma u Zadru.
Laurent de Walick / flickr.com

Mr. sc. Vinko Bakija , viši predavač na Odjelu za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, sociolog turizma i dugogodišnji vodič u Zadru, svojedobno je bio domaćin i švedskom kraljevskom paru. Postavili smo mu nekoliko pitanja o stanju turizma u Zadru.

Kako turisti reagiraju na Zadar kad se prvi put nađu u gradu?

– Reakcije su općenito pozitivne, budu oduševljeni našom poviješću, ponekad čak kažu i da je komplicirana, da je bremenita raznim događajima sa svim tim previranjima jer smo mi na granici između Istoka i Zapada, između sjevera i juga. Neki turisti budu oduševljeni, a neki ne mogu baš jednostavno prihvatiti informacije o tako složenoj povijesti pa kažu da im je sve to – previše. Ali svima je zanimljivo, jer turisti su zapravo i medijatori između različitih kultura, oni su interkulturološki “brokeri”.

Turistički vodiči na neki način govore o povijesti, o nematerijalnoj kulturnoj baštini, a transakcija je zapravo kultura, znanje i emocija o tome što imamo, što ima naš drevni grad Zadar. Švedski kralj Carl XVI. Gustaf i kraljica Silvia bili su vrlo pristojni, iznimno zainteresirani i komunikativni. Raspored njihova obilaska bio je vrlo gust, tako da je vođenje bilo više upoznavanje s onim što vide i prostorom kojim se kreću. Sjećam se da je švedski kralj bio užasnut neobrađenim površinama na putu prema Nadinu i vinskom podrumu Šime Škaulja. Rekao je da bi oni to sve obradili da imaju takvu klimu i takve površine.

To je negativna strana turistifikacije prostora, gdje mi još uvijek tjeramo mlade iz ruralnog zaleđa i otoka u gradove kako bi radili dvije, tri sezone i onda oni zauvijek odlaze iz svojih sredina. Agroturizam i ruralni turizam nespojiv je s urbanizacijom, prostori se moraju podjednako razvijati s poljoprivredom, stočarstvom, ali i stanovnicima koji tamo žive.

Kako se u Zadru koristi javni prostor u turizmu, što na njemu nudimo turistima?

– Prostor koji se turistički valorizira u Zadru odnosi se prvenstveno na grad, odnosno na Poluotok. Riječ je o prostoru dužine 1000 metara i širine 400 metara na kojemu je dosta toga kroz povijest stavljeno, oduzimano i dodavano, tako da je gramatika tog prostora vrlo složena i kompleksna pa ga teško mogu shvatiti oni koji nisu na Poluotoku rasli ili nisu s njim srasli. On se iskorištava na razne načine – kakve imamo turiste, takvu imamo i ponudu, možemo tako reći. Imamo turiste niske platežne moći, male, vrlo oprezne potrošače.

Takva nam je ponuda: pizza-cut, zavrnuti krumpiri u izgorenom ulju... Imamo jednoličnu ponudu s vrlo malo autentičnih restorana s ponudom hrane i pića ne samo za tijelo, nego i za dušu i užitak kroz autohtonu hrvatsku i dalmatinsku kuhinju. Turisti koji žele potrošiti na nešto osim suvenira koji su uglavnom iz Kine, namijenjenih za masovne turiste, teško da mogu nešto naći, uz iznimku likera Maraschino i još ponekog proizvoda.

Turizam 21. stoljeća prvenstveno je turizam doživljaja, emocija, učenja, zabave i potrošnje, iako im je sunce i more prvi element. Ali ako ćemo razvijati urbani i kulturni turizam, moramo napraviti značajan iskorak u marketingu i strategiji razvoja. Nedostaju nam hoteli – od 92.000 turističkih postelja, samo 7000 ih je u Zadarskoj županiji u hotelima, ostalo su sekundarni smještajni kapaciteti kojima je popunjenost 60 dana u godini. Ako nam je to dovoljno, onda je ovo raj na Zemlji.

Kako napraviti taj zaokret u turizmu?

– Strateški i marketinški planirati ciljani razvoj proizvoda i usluga u turizmu Zadra, temeljen na zabavi, doživljaju i obrazovanju. To je ono što oni traže. Uspješno brendiranje postiže se poticanjem originalnosti, autentičnosti i inovativnosti, ali i gostoljubivosti, za koju osobno smatram da nam je fali iako mi sami sebe uvjeravamo da smo izuzetno gostoljubiva destinacija. Kulturu moramo prezentirati na ozbiljniji način, ona je živući identitet jednog naroda. Turisti žele estetsko, emocionalno i intelektualno iskustvo u interakciji s određenim kulturnim artefaktom ili prostorom s kulturnim naslijeđem.

Moramo napraviti buket proizvoda, emocionalno iskustvo kojem kupci ne mogu odoljeti, a to je onda i jamac natprosječne profitabilnosti. Kad kod njih stvorimo zadovoljstvo, potrošnja traje i povećava se prema impulsnoj potrošnji. Promatrajući što se događa na prostoru čitave Lijepe naše, mogu reći da idemo prema određenoj vulgarizaciji turizma – grubom, neprimjerenom i pretjeranom pojednostavljivanju standarda proizvoda i usluga, uz porast predrasuda i animoziteta prema turistima i posjetiteljima.

To je ujedno odbacivanje znanstvenih i tehnoloških spoznaja, otklon od inovativnosti i kreativnosti, i patološki strah od sposobnih i kompetentnih pojedinaca. Sve je to ono što nam se događa kao negativni element nesposobnosti, kaotičnog i neplanskog razvoja turizma koji je takav bio i prije 20-30 godina. No, sada bismo konačno trebali prestati s tim, početi planirati turistički razvoj i povećavati broj kvalitetnijih smještajnih jedinica, ali i sadržaja za dnevnu potrošnju te za noćnu zabavu i potrošnju. To je ono što nam treba – zaključuje mr. Bakija.

Piše: Mišel Kalajžić
Link na originalni članak

COPYRIGHT!
Svi tekstovi, slike, zaštićeni trgovački znaci te sa bilo koje druge osnove zaštićeni "objekti/subjekti" zakonom o autorskim ili drugim pravima postavljeni na ovom portalu u vlasništvu su izvora koji je naveden uz određenu sliku ili tekst te su objavljeni uz odobrenje nositelja autorskih prava. Svi materijali sa izvorom Croatialink.com u vlasništvu su našeg portala i mogu se koristiti isključivo uz pismeno odobrenje uredništva portala. Korištenjem odnosno pregledavanjem našeg portala slažete se sa uvjetima korištenja portala.
PRAVNA NAPOMENA!
Portal CroatiaLink.com napravljen je u dobroj vjeri i koristite ga na vlastitu odgovornost.
©CroDodo, 2004 ~ 2024, All rights reserved