Hrvatska turistička zajednica (HTZ) napravila je pilot-projekt kojim kreće u spašavanje posezone. No zanimljivo je da u program turističkog pilot-projekta, koji obuhvaća 22 odredišta i ukupno 112 lokalnih zajednica, nije uvršten Gorski kotar. Štoviše, istaknuti gorskokotarski turistički poduzetnici za taj projekt HTZ-a nisu ni čuli. Nakon što je ova regija prošle zime pretrpjela ogromne štete od ledenih kiša, Gorskom kotaru to je drugi veliki udarac ove godineNa natječaj HTZ-a mogle su se javiti sve lokalne zajednice, no uvjet je bio taj da tijekom listopada imaju barem 50 posto turističkog sadržaja. Uz to moraju imati i otvorenu najmanje jednu banku, poštu i ljekarnu, a zauzvrat dobivaju promidžbu koju same ne bi mogle platiti. Teško je povjerovati da nijedna od lokalnih zajednica u Gorskom kotaru ne ispunjava ove uvjete.

Gorski kotar nalazi se na spoju kontinentalne i mediteranske Hrvatske; ima vrlo dobar prometni položaj, obiluje prirodnim ljepotama i zanimljivostima, a ima i bogatu kulturnu baštinu te bi ovdje zasigurno svatko mogao pronaći sadržaj koji će mu zadovoljiti potrebe. A na tome se ponajprije može zahvaliti pojedincima, a ne državnim institucijama.

Komadina: To je diskriminirajuće!
Iz ureda primorsko-goranskog župana Zlatka Komadine tvrde da su uvjeti natječaja bili smještajni kapaciteti u hotelima (200 kreveta), a da Gorski kotar ukupno ima oko 150 hotelskih kreveta, premda iz Ministarstva turizma nismo dobili potvrdu da je postojao takav kriterij. 'Gorski kotar je destinacija izletničkog i sportsko rekreativnog turizma i u tom smislu je bogata dodatna ponuda za smještajne kapacitete u Primorju. Svakako ću se kod Ministarstva turizma i HTZ-a zalagati da kriteriji za sljedeći natječaj ne budu hotelski smještajni kapaciteti jer je to diskriminirajuće prema ruralnim dijelovima Hrvatske', poručio je Komadina.

Zašto se ova regija uporno ignorira, upitali smo neke od istaknutih ljudi gorskokotarskog turizma.

'U HTZ-u ih nije briga za Gorski kotar, a mi radimo cijele godine. Ova regija ima ogroman turistički potencijal, ali ga Turistička zajednica očito ne prepoznaje', objašnjava u razgovoru za tportal Andrej Kauzlarić, vlasnik hotela i restorana Bitoraj u Fužinama, kojemu nije jasno zašto u ovaj popis nisu uvrštene i Fužine.

'Prema Gorskom kotaru se vodi neka druga politika, politika kojom nas se zapostavlja', žali se Kauzlarić.

'Nešto malo su nam pomogli Županija i Ministarstvo turizma, ali HTZ nas ignorira. Recite mi, jeste li na ijednom jumbo plakatu vidjeli Gorski kotar ove godine? Niste! A jedino mi radimo čitavu godinu', ističe Kauzlarić i dodaje kako je njegov hotel jedan od četiriju koji su dobili licencu Adria bikea, a upravo je biciklistički turizam jedan od ključnih faktora prolongiranja turističke sezone.

Nekadašnja novinarka i bivša veleposlanica Hrvatske u Norveškoj Jagoda Vukušić i njezin suprug Robert Spišić odlučili su se preseliti u Sunger, malo mjesto pokraj Mrkoplja gdje su se počeli baviti agroturizmom.

'Gorski kotar ima ogromne potencijale, međutim lokalne turističke zajednice više ne rade nego što rade. U njima su zaposlene ili osobe koje su pred mirovinu ili one koje će uskoro biti zamijenjene. Pokušavamo razgovarati s njima, ali oni ne razumiju, a općina pak nema novca. Dok se ne ukinu sve ove male turističke zajednice i ne oformi jedna zajednička koja će zaista raditi u interesu Gorskog kotara, ništa se neće promijeniti. Uz kvalitetnu promidžbu, bilo bi i investitora. No, eto, oni izdaju brošuru formata A 4 za promociju cijelog Gorskog kotara. To je katastrofalno rješenje', kaže nam Spišić i naglašava kako na svom imanju imaju goste iz cijelog svijeta, pa čak i iz alpskih zemalja poput Švicarske i Austrije.

Vukušić dodaje kako je ostala šokirana kada su joj se njemački gosti požalili na to da u prospektima HTZ-a na njemačkom jeziku nema nijedne riječi o Gorskom kotaru, niti je istaknut kao regija.

Ona ističe kako bi mogli živjeti od turizma, ali da 'Gorski kotar jednostavno ne postoji za ovu državu'. No dodaje kako je za vrijeme nekadašnjeg ministra turizma Damira Bajsa dobila subvenciju kamata na kredit pa, umjesto osam, plaća dva posto. No smatra nenormalnim to što nikada nitko nije došao provjeriti postoji li uistinu taj objekt.

'To je suludo! Radi se o novcu poreznih obveznika, a nitko ne vodi računa o tome gdje je taj novac završio', upozorava Vukušić i dodaje kako se vlasti Gorskog kotara sjete samo pred izbore i kada se dogodi neka elementarna nepogoda.

'Ni Kvarneru ništa ne znači Gorski kotar. Interesa nema. Realni biznis u Hrvatskoj nije ništa drugo nego tragikomedija', zaključuje Vukušić.

Nezadovoljan činjenicom da HTZ u posezoni ne računa na Gorski kotar je i Miljenko Gašparac, ravnatelj Nacionalnog parka Risnjak.

'Ispustiti kompletno Gorski kotar iz turističke priče, ogromna je pogreška. Gorski kotar nalazi se na sat vremena od Zagreba i na pola sata od Rijeke, a upravo veliki gradovi bilježe najveći porast noćenja. Isto tako, samo sat vožnje odavde je udaljen Trst. Kada Slovenija dovrši autoput, praktički ćemo biti predgrađe Sjeverne Italije, koja nam je potencijalno tržište. Govoriti o spasu posezone, a ne uvrstiti gorskokotarska jezera, Nacionalni park Risnjak, dolinu Kupe, aktivnosti poput ribolova, promatranja velikih zvijeri… pogrešan je pristup', zaključuje Gašparac.

Piše: Petra Sjauš