Dubrovnik, Split
10.9.2013. 1:00:30h
Nametnuli se turističkim 'šušurom': Dubrovnik vole bogati, a Split mladi
Ako postoje uporišne točke koje su u ovogodišnjoj turističkoj sezoni bile nezaobilazne na Jadranu, onda su to bez ikakve dvojbe Split i Dubrovnik.
Lena_Ni / flickr.com

Ako postoje uporišne točke koje su u ovogodišnjoj turističkoj sezoni bile nezaobilazne na Jadranu, onda su to bez ikakve dvojbe Split i Dubrovnik. Ta su se dva grada, svaki na svoj način, nametnula posljednjih godina turističkim “šušurom”, a ovoga ljeta posebno, tako da su u vrhu svih hrvatskih turističkih izvješća, top-događanja i ljetne zabave, a potvrda popularnosti stiže im i ”crno na bijelo” – kao statistički najveći rast turističkog prometa u zemlji.

Baš kao što su započele posljednjih dana zime, te dvije turističke perjanice ni na pragu jeseni ne posustaju u osmišljavanju načina za privlačenje gostiju kojih će, očigledno, biti još dugo nakon što druge rivijerne hit-destinacije isprazne svoje plaže i ljetne terase. Jer, u Splitu i Dubrovniku na dobrom su putu da i svoj zimski turistički promet učine značajnim.

Iako je riječ o gradovima potpuno različitih turističkih polazišnih osnova i bitno različite poslovne strategije turizma, i grad pod Marjanom i onaj pod Srđem uspjeli su “osvojiti” svaki svoj dio turističkog kolača na zahtjevnom međunarodnom tržištu, a sve to na način da zapravo jedan drugome nisu konkurencija.

Štoviše, odlično se nadopunjuju, a u turizmu se razlikuju gotovo u svemu osim u – oduševljenju gostiju nakon što ih posjete. S tom razlikom što je Dubrovnik do toga stigao znatno prije Splita, ali sada mu valja dograđivati i održavati taj status, dok se Split gotovo cijelo desetljeće borio za mjesto pod turističkim suncem, koje ga je, konačno, i ogrijalo.
Vrhunska usluga

Nakon ratnih slika stradanja, Dubrovnik je gradio svoju budućnost gotovo isključivo na turizmu i vrhunskoj usluzi kakva dolikuje kamenom gradu najfotogeničnijih vizura.

– Turistički uzlet posljednjih pet godina, otkad turistički promet sustavno raste, pratila je obnova hotela na vrlo visokoj razini, tako da je u destinaciji postignuta visoka kvaliteta smještaja i usluge u svim kategorijama hotelskog smještaja, ali i u privatnom smještaju, luksuznim vilama i apartmanima. Visoku kvalitetu smještaja prati i visoka kvaliteta usluge, posebice u hotelijerstvu, ali i u ugostiteljstvu i drugim uslužnim djelatnostima usmjerenima na turizam – kaže Jelka Tepšić iz dubrovačke Turističke zajednice.

Upravo stoga Dubrovnik danas ima čak 12.000 postelja u hotelima; u tom je gradu smješteno čak šest hotela najviše oznake kvalitete od pet zvjezdica.

O tome turistički Split, sa skromnih 2100 kreveta u hotelima, zasad može samo sanjati jer mu je najveći nedostatak upravo manjak takve turističke infrastrukture.

Stavljanjem na pravi način u funkciju hotela “Marjan”, “Bellevue” i “Ambasador”, ali i izgradnjom novih, mogao bi popraviti taj sadašnji nedostatak, ali od toliko željenih 5000 kreveta u hotelima još uvijek je daleko. No, Split je taj svoj nedostatak pretvorio u turističku prednost promovirajući se kao grad s turističkom dušom zahvaljujući desecima malih obiteljskih hotela u njegovoj povijesnoj jezgri, koji ukupno već imaju oko 1000 postelja.

No, bez velikog hotela, njegovih kongresnih dvorana i konferencijskih dvorana za velike skupove, Split teško drži korak sa svjetskim city-break odredištima s kojima se nadmeće u borbi za goste. Zato mu jedan od glavnih gradskih turističkih razvojnih prioriteta mora biti gradnja polivalentnog kongresnog centra, za čiju su ozbiljnu najavu pripreme počele prije gotovo desetak godina, ali do danas se dalje od toga nije otišlo. A to je osnovni preduvjet za cjelogodišnji turizam.

Hosteli za mlade

Dubrovnik takvih problema nema jer se u njegovih čak 45 hotela, među kojima su i oni iz svjetskih lanaca, izvan glavne sezone održavaju skupovi, kongresi, seminari i incentive programi koji mu osiguravaju solidan promet izvan “špice” sezone, ali i prosječnu popunjenost i cijenu koja je za većinu drugih hrvatskih hotelijera nedostižna. Hoteli s pet zvjezdica, kojima Dubrovnik obiluje, razlog su dolaska ozbiljnije i dobroplatežne klijentele, za koju je odmor u Dubrovniku već postala stvar prestiža.

No, upravo su takvi smještajni kapaciteti uvjetovali i činjenicu da Dubrovnik posjećuju u najvećem postotku gosti u dobi između 40 i 60 godina, pa je dobrim dijelom i turistička ponuda Grada prilagođena takvim gostima. Split, s druge strane, postaje prava jadranska metropola za mlade.

Backpackeri, mladi i obrazovani putnici koje čak 12 low-cost kompanija i još 40-ak drugih avioprijevoznika dovode iz 75 europskih destinacija izravnim letovima u grad pod Marjanom, ali i brojna kulturna i zabavna događanja, nebrojene mogućnosti povoljnog smještaja u samom središtu grada u lijepo uređenim apartmanima i čak 17 hostela, oblikovali su i dobnu skupinu turista, u prosjeku mlađih najmanje desetak godina od onih dubrovačkih.

Mladosti splitskih turista pogoduje i činjenica da dolaze u sveučilišni grad s 26.000 studenata, pa se u njemu mlađi gosti očito dobro osjećaju.

No, upravo zbog njihova “buma” u otkrivanju Splita posljednjih godina, ovdašnji privatni poduzetnici krenuli su u adaptacije stanova za iznajmljivanje, pa koliko god nam izgleda da je sadašnjih 6500 postelja u privatnom smještaju Splita možda gornja granica održivosti za grad, valja znati da Dubrovnik, koji je gotovo četiri puta manji od Splita, ima 10.000 kreveta u kućanstvima.

Osuđenost na aviopromet

No, veličina Splita, koja je izrazita prednost u prihvatu velikog broja gostiju zbog širine javnih prostora, povijesne jezgre, trgova i nezamjenjive Rive, na kojima se turistički svijet nikad ne može “zgusnuti” kao na Stradunu, nije u skladu s brojem gostiju koji stižu u taj grad, upravo zbog nedostatka hotela.

Naime, Split još uvijek ima tri puta manje smještajnih kapaciteta i upola manje gostiju od Dubrovnika i ovu bi izvrsnu godinu trebao okončati s oko 300.000 turista, dok će ih Dubrovnik uknjižiti oko 700.000. Sve su to brojke u kojima nema gostiju s kruzera, koji nisu dio statistike jer ne noće u tim gradovima.

Split, istodobno, ima izvrstan geografski položaj, 1,7 milijuna putnika u zračnoj luci i autocestu (ali ne i prilaze gradu!), dok je Dubrovnik na hrvatskom prometno izoliranom jugu, s problemima granice s BiH i cestovnom mrežom koja ga desetljećima preskače, osuđen na turistički aviopromet.

No, sa svim tim nedostacima i problemima uspjeli su turistički iskoračiti puno više od nekih “mezimaca” vlasti koji su infrastrukturno dobili puno više od ova dva grada zajedno. Zato je njihov turistički uspjeh vrjedniji poštovanja i čestitki. Još kad bi to prepoznala i vlast i dala im vjetar u leđa investicijskim poticajima, gdje bi im bio kraj…

Piše: Ružica Mikalić

Link na oribinalni članak

COPYRIGHT!
Svi tekstovi, slike, zaštićeni trgovački znaci te sa bilo koje druge osnove zaštićeni "objekti/subjekti" zakonom o autorskim ili drugim pravima postavljeni na ovom portalu u vlasništvu su izvora koji je naveden uz određenu sliku ili tekst te su objavljeni uz odobrenje nositelja autorskih prava. Svi materijali sa izvorom Croatialink.com u vlasništvu su našeg portala i mogu se koristiti isključivo uz pismeno odobrenje uredništva portala. Korištenjem odnosno pregledavanjem našeg portala slažete se sa uvjetima korištenja portala.
PRAVNA NAPOMENA!
Portal CroatiaLink.com napravljen je u dobroj vjeri i koristite ga na vlastitu odgovornost.
©CroDodo, 2004 ~ 2024, All rights reserved