Do Domovinskog rata Vukovar je bio među vodećim gradovima u bivšoj državi po razvijenom gospodarstvu, a samim tim i uopće po kvaliteti života. Kao najprepoznatljivije tadašnje tvrtke, koje su bile nositelj razvoja Vukovara i okolice, bili su tvornica obuće Borovo, poljoprivredni kombinat Vupik, Stjepan Supanc i niz malih tvrtki.

Rat i ratna stradanja donijeli su nezamisliva razaranja, tako da je i danas, 23 godine od rata, gospodarstvo na koljenima, s visokom stopom nezaposlenih. Međutim, Vukovar se opet ima čim pohvaliti i isticati da je po nečemu prvi i najbolji u Hrvatskoj. Radi se o ratnom turizmu, koji zadnjih godina uzima sve veći zamah i koji bi, po nekima, mogao biti nova velika tvornica grada na Dunavu.

Neiskorišten potencijal

"Ratni turizam u Vukovaru ima ogroman potencijal, ali je on, nažalost, još uvijek nedovoljno iskorišten. Vukovar više nema Borovo i onakve gospodarske gigante, ali ratni turizam bi mogao biti naša nova velika tvornica i jedna od bitnih stavki za dalji razvoj grada. Tu je naš ogromni potencijal i još veća šansa za razvoj", kaže Zoran Šesto, vlasnik obiteljske vukovarske destinacijske turističke agencije Danubiumtours.

Šesto podsjeća na niz sadržaja koji su proteklih godina osmisleni, a koji iz godine u godinu privlače desetine tisuća turista iz cijele Hrvatske i inozemstva.

'Treba nam plan, sustavan rad, da se ustrojimo na pravi način, jer jedino tako možemo nešto više napraviti. Potrebna nam je i dodatna edukacija i stručni ljudi koji znaju posao. Ako to ne napravimo, imat ćemo i dalje slučajeve da kada dođe studeni mjesec da imamo više suza nego Dunav vode, ali i da kada to prođe sve staje', kaže Šesto.

Prilikom svojih posjeta Vukovaru turisti redovito posjećuju Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata, Kameni križ na ušću Vuke u Dunav, spomen-mjesto ratne bolnice, vodotoranj, Memorijalni centar u vojarni, mjesto masovne grobnice na Ovčari, Spomen dom Ovčara, Spomen dom na Trpinjskoj cesti, Velepromet... Tu je i još niz drugih sadržaja koja podsjećaju na stradanja Vukovara i Vukovaraca tijekom Domovinskog rata.

Precizne brojke koliko turista godišnje posjeti Vukovar su nepoznate i različite su od ustanove do ustanove, ali svi se slažu da radi o brojci koja ide i do 150.000 turista. Svi oni dolaze vidjeti grad u čijoj obrani je sudjelovalo gotovo 1.800 branitelja, dok je tisuće ljudi spas potražilo u skloništima. Prema službenim podacima, poginulo je više od 3.200 ljudi, dok ih je više od 17.000 ozlijeđeno. Cijeli grad je gotovo uništen, a zabilježeni su i brojni ratni zločini.

"Nažalost, sve te crne brojke nisu bile dovoljne da Vukovar razvije na pravi način ratni turizam. Sve to što imamo, mislim tu na spomen-domove i slične sadržaje, najčešće su rezultat pokušaja branitelja i građana, koji su se organizirali i poduzeli nešto da se jedan dio stradanja obilježi i ne zaboravi. Kasnije je to preraslo u nešto više, pa zato  često kažem kako je do razvoja ratnoga turizmu u Vukovaru došlo zapravo slučajno", ističe Šesto.

On kaže kako svih ovih godina Vukovarci nisu napravili odmak od emotivne ka tržišnoj razini kako je to napravljeno u Njemačkoj, Poljskoj, Vijetnamu... Dodaje kako sadržaji nisu umreženi, pa su, na neki način, jedni drugima konkurencija, nedostaje sustavan rad, plan...

Ne želi puno govoriti o radu nadležnih kada je riječ o ratnom turizmu u Vukovaru, ali slikovito kaže da bi njihova obiteljska agencija, kada bi radili na takav način, davno nestala sa tržišta.

"Da bi se nešto više napravilo i da bi se ratni turizam izdigao i postao osnovica turizma ne samo u Vukovaru, nego u regiji, neophodno je da se u cijeli priču više i na kvalitetniji način uključi lokalna uprava, ali i nadležna ministarstva. Tu su ogromni potencijali, koje mi niti nismo još zagrebali", rekao je on.

"Treba nam plan, sustavan rad, da se ustrojimo na pravi način, jer jedino tako možemo nešto više napraviti. Potrebna nam je i dodatna edukacija i stručni ljudi koji znaju posao. Ako to ne napravimo, imat ćemo i dalje slučajeve da kada dođe studeni mjesec da imamo više suza nego Dunav vode, ali i da kada to prođe sve staje", smatra Šesto, čija agencija već nekoliko godina nudi program Putem vukovarskih branitelja.

Slično razmišlja i Zdravko Komšić, predsjednik vukovarske podružnice Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora, koje je 2005. godine, uz pomoć sredstava grada Zagreba, otvorilo Spomen-dom na Ovčari. Radi se o mjestu gdje su u studenom 1991. godine držani zatočeni civili i branitelji odakle su potom odvoženi na pogubljenje.

Zadržati turiste sa kruzera

U Spomen-domu postavljene su i fotografije ubijenih Vukovaraca, ali i neke njihove stvari koje su pronađene prilikom ekshumacije. Uz to, posjetitelji mogu kupiti suvenire, knjige...

"Godišnje Spomen-dom posjeti oko 120.000 ljudi; u ovih devet godina rada Spomen-dom je posjetilo više od milijun ljudi. Tu je bilo građana iz cijele Hrvatske, ali i inozemstva, brojnih poznatih osoba, veleposlanika, premijera, predsjednika... Svi oni imali su prilike vidjeti unutrašnjost Spomen-doma, čuti o zadnjim danima zatočenika", kaže Komšić.

Ljudi žele doći u Vukovar, čuti o stradanjima grada heroja, posjetiti mjesta stradanja, kupiti suvenire...

Mišljenja je da se njegova udruga nije odlučila na ovaj projekt da bi Ovčara, kao mjesto stradanja, bila zaboravljena i da bi se o stradanjima mnogo manje znalo. I on smatra da je do razvoja ratnoga turizma u Vukovaru došlo slučajno, odnosno, prije svega, radi angažmana pojedinih braniteljskih udruga i samih branitelja. Svi oni su godinama ostali prepušteni sami sebi da se bore s tržištem i svim problemima.

"Niz je mogućnosti koje nam se nude kako bi ratni turizam u Vukovaru bio još razvijeniji. Ljudi žele doći u Vukovar, čuti o stradanjima grada heroja, posjetiti mjesta stradanja, kupiti suvenire... Neke stvari pod hitno treba napraviti jer već kaskamo, a kasnije će ih biti mnogo teže ispraviti. Treba nam mnogo jači i konkretniji angažman i sport od Grada Vukovara, županije i ministarstava", kaže Komšić.

Zamjenik gradonačelnika Vukovara Marijan Pavliček, koji je na ovu dužnost stupio nakon lipanjskih prijevremenih izbora, najavljuje mnogo snažniji i konkretniji angažman grada u razvoju ratnoga turizma. Tvrdi da je svjestan koliki potencijal ratni turizam ima, kao i da će gradske vlasti učiniti sve kako bi se iskoristile mogućnosti ovoga vida turizma.

"Grad Vukovar aktivno surađuje u projektu Ministarstva branitelja, u okviru kojega će svi osnovci posjećivati Vukovar da se upoznaju s ratnom povijesti Vukovara. Učinit ćemo sve i da turiste sa kruzera zadržimo u Vukovaru, kako bi i oni saznali više o stradanjima grada tijekom Domovinskog rata. Vjerujem u mnogo bolje sutra ratnog turizma u Vukovaru", zaključio je Pavliček.

Piše: Branimir Bradarić