Otočac
16.9.2013. 13:58:02h
Novo u ponudi: Cikloturizam u Otočcu
Mreža staza dužine 210 kilometara i pripadajuće bike-karte izrađene su u suradnji s biciklističkim klubom Barkan. Svaka staza ima svoju temu i atrakcije koje se usput mogu vidjeti i posjetiti
Tomislav Mavrovic / flickr.com

OTOČAC Barkanova staza, Jurjeve stijene, Hajdučke drage, staza Dabarskog brevijara, Tri jezera, Ursa Major – nazivi su ovo šest biciklističkih staza koje su upotpunile turističku ponudu područja Otočca i njegova prstena te koje su nastale iz želje da se ovo područje razvije kao poželjna destinacija cikloturizma. Karte su izdali Turistička zajednica grada Otočca te Biciklistički klub Barkan iz Otočca. Zdenka Kostelac, v. d. direktorice TZG Otočac, kazala je kako se ovom ponudom posljednjih godina nastoji upotpuniti turističku ponudu ovog kraja.
 

Aktivni odmor
– Najviše gostiju ovamo dolazi zbog ribolova na Gacki, potom Utočišta za mlade medvjede u Kuterevu, poznatih Vrila Gacke, Centra za tradicijske obrte te Muzeja Gacke. No, počeli smo razvijati i biciklističke staze kao dodatni proizvod koji se uklapa u ideju čiste prirode gackog područja i domaće autohtone proizvodnje, kazala je Kostelac dodajući kako je mreža staza i pripadajuće bike-karte izrađene u suradnji s ovdašnjim biciklističkim klubom Barkan.

Tajnica kluba Irena Banić, ujedno i stručna suradnica u Gospodarskoj komori Otočac, pojasnila je kako je ukupno definirano 210 kilometara biciklističkih staza. Njihova je specifičnost to što su tematske i što se njima nastoji spojiti aktivni odmor i kultura. Ujedno i činjenica da su dio šireg projekta prekogranične suradnje financiranim od strane EU fondova.

– Po pitanju biciklizma želimo za nekoliko godina postati prepoznatljiva bike-destinacija. Jasno da nećemo nikad stići jednu Istru, koja je po tom pitanju otišla najdalje u Hrvatskoj, no ovaj kraj ima velik potencijal razvoja ovog turističkog proizvoda i na njemu se radi. Imamo dobru suradnju s lokalnim i županijskom turističkom zajednicom, kao i potporu Ministarstva turizma te HTZ-a, rekla je stručna suradnica ŽK Otočac.

Priključak na Eurovelo
Mrežu biciklističkih staza na području Otočca u perspektivi se želi spojiti na Eurovelo. Riječ je o mreži europskih biciklističkih staza, projekt je Europske biciklističke federacije koji ovim međunarodnim rutama, u različitim fazama realizacije, premrežava čitavu Europu. Kroz Hrvatsku trenutno prolaze ili je tiču, dvije Eurovelo rute, Eurovelo 6 i Eurovelo 8 koje prolaze Slavonijom, odnosno uzduž jadranske obale.

Što se samih staza tiče, dužine su od tridesetak do 50 kilometara i svaka ima svoju temu te atrakcije koje se usput mogu vidjeti i posjetiti. Tako je najkraća staza ona nazvana Biciklistička staza tri jezera. Riječ je o stazi od 30,8 kilometara koja polazi s Vivoškog mosta. Srednje je zahtjevna, a najviša joj je točka 588 metara nadmorske visine. Vozi se po asfaltu i makadamu, od čega je asfalta ukupno 19 kilometara. Biciklistu se usput nudi razgleda Muzeja Gacke, Crkve Presvetog Trojstva, Crkve Uzvišenja sv. Križa, Rimskog kamenoloma i rijele Gacke. Naravno, tu su i nezaobilazna krška jezera Crno, Gornje i Donje švičko.

Zanimljivo je da je Donje švičko jezero isušeno 60-ih godina šedesetih godina prošlog stoljeća kada su vode Gacke odvedene tunelima do Hidrolelektrane Senj. Najduža je, pak, Biciklistička staza Hajdučke drage, ukupne dužine 52 kilometra koja kreće iz otočkog gradskog parka. Ovo je zahtjevna staza koja se penje do 871 metar nadmorske visine. Vozi se po asfaltu i makadamu s time da trećina puta otpada na makadam. Na ovoj se stazi, uz ostalo, prolazi takozvanu Kopiju, odnosno tromeđu velebitskih sela Kuterevo, Krasno i Kosinj, kao i Utočište za mlade medvjede u Kuterevu, a bicikliste vodi kroz velebitske šume.

Priče i legende

Barkanova staza, pak, slovi za laganu, srednje zahtjevna je Biciklistička staza Ursa major posvećena europskom smeđem medvjedu, dok je Staza Dabarskog brevijara vrlo zahtjevna. Riječ je o stazi dugoj nešto više od 37 kilometara koja se penje do 795 metara nadmorske visine, a tridesetak kilometara se vozi asfaltom, ostalo po makadamu. Ova ruta je dobila ime po brevijaru nastalom mjestu Dabar nedaleko Otočca.

Vozi se po najmanje poznatom cestovnom pravcu prema Plitvičkim jezerima, s time da se na putu može vidjeti nekoliko manjih vrela kod mlinice na ulazu u selo kojim dominira Crkva sv. Mihovila iz 1730. godine. Prolazi se i Osmanagino polje koje je dobilo ime po teško ranenjom turskom vojskovođi Osman agi. Turski se vojskovođa prema legendi sakrio u šuplje deblo na polju i ondje umro. Brojne priče i legende tako prate bicikliste koji se odluče pedalirati ovim krajem. Još uvijek su malobrojni, no u Otočcu se nadaju da će se njihov broj sve više povećavati.

Piše: Alenka Juričić

COPYRIGHT!
Svi tekstovi, slike, zaštićeni trgovački znaci te sa bilo koje druge osnove zaštićeni "objekti/subjekti" zakonom o autorskim ili drugim pravima postavljeni na ovom portalu u vlasništvu su izvora koji je naveden uz određenu sliku ili tekst te su objavljeni uz odobrenje nositelja autorskih prava. Svi materijali sa izvorom Croatialink.com u vlasništvu su našeg portala i mogu se koristiti isključivo uz pismeno odobrenje uredništva portala. Korištenjem odnosno pregledavanjem našeg portala slažete se sa uvjetima korištenja portala.
PRAVNA NAPOMENA!
Portal CroatiaLink.com napravljen je u dobroj vjeri i koristite ga na vlastitu odgovornost.
©CroDodo, 2004 ~ 2024, All rights reserved