Darko Lorencin, ministar turizma, za naš je prilog odgovorio na nekoliko pitanja ukazujući na značaj eno-gastroturizma u ukupnom hrvatskom turizmu.
Kakvo mjesto danas zauzimaju vino i vinarije, u ukupnoj turističkoj ponudi Hrvatske, odnosno u kontinentalnom turizmu?
- Gastro i enoturizam jedan su od proizvoda koji su detektirani u Strategiji razvoja turizma do 2020. kao jedan od proizvoda na kojima će se graditi budućnost hrvatskog turizma. Svakako da u vinskom turizmu leže mnogo veći potencijali, jer upravo gastro i enoturizam, u kombinaciji s, primjerice, biciklističkim stazama mogu biti motivi dolaska turista, posebice u pretsezoni i posezoni. Strategija, između ostaloga, predviđa poticanje razvoja gastro-enoloških tematskih cesta i putova (npr. vinske ceste, ceste maslinovog ulja, ceste sira, ceste bučinog ulja i sl.), gradnju i opremanje novih objekata usklađenih s tradicijskim značajkama lokalne arhitekture te s vrhunskom ponudom lokalnih delicija, uvrštavanje hrvatske eno i gastroponude u svjetske gourmet vodiče, tematiziranje hrvatskih regija kako bi se iskoristila eno-gastronomska različitost, poticanje klasterskog povezivanja lokalnih proizvođača poljoprivrednih proizvoda s ugostiteljskim sektorom te stvaranje specijaliziranih regionalnih agencija za razvoj gastro-enoloških putovanja s ponudom složenih programa.
Kako bi vinari mogli pridonijeti povećanju kvalitete kompletne turističke ponude na kontinentu?
- Hrvatska se u svijetu sve više doživljava kao zemlja kvalitetne autohtone eno i gastroponude, što dokazuju rezultati posljednjeg TOMAS istraživanja o stavovima i potrošnji turista u Hrvatskoj, prema kojima, nasuprot trendu otprije desetak godina, uz “sunce i more”, turisti visoku ocjenu daju eno-gastroponudi Hrvatske. Vinari se udruživanjem među sobom te s ostalim turističkim subjektima na destinaciji mogu povezati te tako aktivno sudjelovati u oblikovanju turističkog proizvoda. Sama destinacija, odnosno turistička zajednica s turističkim gospodarstvom treba sama odlučiti u kojem smjeru dalje razvijati turizam na svom prostoru. Svakako da je upravo u ovom segmentu velik potencijal za daljnji napredak.
Kontinentalni turizam je dakle nezamisliv bez vinarija i vinara, kao i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, kakve financijske potpore oni mogu koristiti kroz programe Ministarstva turizma?
- Shvaćajući važnost eno-gastronomije za cjelokupnu turističku ponudu RH, Ministarstvo turizma godinama kroz programe nepovratnih potpora podupire različite projekte koji se odnose na gradnju vinskih cesta, obnovu, prenamjenu i adaptaciju vinskih podruma i kušaonica, održavanje raznih edukacija i stručnih skupova na temu vinarstva itd. Tako je, primjerice, Ministarstvo turizma od 2007. do 2009. kroz program koji se odnosio na gradnju tematskih putova, a kojim je financiran veliki broj vinskih cesta izdvojio oko 800 tisuća kuna, dok je u posljednje dvije godine za projekte koji se odnose na eno-gastroponudu izdvojeno dodatnih oko tri milijuna kuna nepovratnih sredstava. Značajan dio sredstava povukla su u prethodnim godinama upravo registrirana obiteljsko poljoprivredna gospodarstva, koja će i dalje bita zastupljeni kroz naše programe. Programi potpora za ovu godinu su u završnoj fazi pripreme, no možemo istaknuti da će razvoj selektivnih oblika turizma, pa tako i eno-gastronomija i dalje biti jedan od segmenata na kojem će se intenzivno raditi i tijekom 2014. godine. Sukladno Strategiji razvoja turizma RH do 2020. godine i novom Strateškom marketing planu za razdoblje 2014. do 2020. godine, čija je priprema u finalnoj fazi, Ministarstvo turizma i HTZ u suradnji sa strukovnim udrugama i drugim subjektima javnog i privatnog sektora provodit će aktivnosti vezane uz razvoj i promociju ostalih oblika turizma, pa tako i eno-gastronomije.

Piše: I.Mikulić