Pouke!
28.1.2014. 13:38:02h
Hotelijeri, a da prvo provjerite kad su blagdani u Europi?
Turbulentnu turističku godinu koja je iza nas i koju bi se po odličnim rezultatima na njezinu kraju moglo sada lako površno opisati kao “dobru i uspješnu“, u nekim svojim dijelovima bila je sve, samo ne to.
gnuckx / flickr.com

Turbulentnu turističku godinu koja je iza nas i koju bi se po odličnim rezultatima na njezinu kraju moglo sada lako površno opisati kao “dobru i uspješnu“, u nekim svojim dijelovima bila je sve, samo ne to.

Unatoč tome što je konačan rezultat neupitno dobar i bez želje da “cijepamo dlaku na pola“, važno je ipak kazati što to u turizmu 2013. nije išlo jednostavno i lako, gdje se lutalo, gdje pogriješilo, a sve kako bi se iz toga izvukle pouke za posao koji je već započeo na turističkoj 2014. godini.

Od samog početka lanjske sezone krenulo je turbulentno. Jer, kada se tek koji dan prije dolaska prvih predsezonskih gostiju dogodi smjena na čelu resora, jasno je da se izgubi korak u dragocjenom dijelu godine.

Većina vlasnika hotela kalkulirala je sa što kasnijim otvaranjem tek u travnju ili početku svibnja, da bi predsezonu sa čak 50 kišnih dana obilježili stresovi sa masovnim otkazivanjima dolazaka ruskih gostiju zbog problema s vizama.
Kao da to nije bilo dovoljno, nastavilo se paničnom rasprodajom lipanjskih kapaciteta koji nikako nisu nalazili put do kupaca. Domaći ugostitelji su u tom mjesecu imali pad dolazaka i do 30 posto u odnosu na ranije godine!
Svaki peti Nijemac

Početak srpnja umjesto da nam je donio ubiranje plodova od neviđene pozornosti koju su nam svjetski mediji pridavali zbog ulaska u EU, pamtit će se po njegovu lošem početku u hotelima u kojima je rasprodaje soba i oglasa o 30-postotnom sniženju bilo više nego ikada! I to je ono što bi profesionalci s kalendarom školskih, vjerskih i nacionalnih praznika u 2014. u Europi već sada morali dobro prostudirati da im se ne ponove lanjska lutanja.

Split je sa Županijom lani upisao
13 milijuna noćenja / CROPIX Ukupno gledajući, međutim, sezona je prošla u znaku dominantno njemačkih gostiju u svim dijelovima sezone, jer je svaki peti gost koji nam je došao bio Nijemac.

Naših tradicionalno vjernih Nijemaca stiglo je i protekle recesijske godine gotovo sto tisuća više nego godinu ranije, pa bi takav trend dao za pravo vjerovati kako ćemo uskoro ugostiti toliko čekana dva milijuna Nijemaca, što će biti pravi podvig.

Najveći rast dolazaka i noćenja u 2013. godini na Jadranu imali su Poljaci kojih je bilo i za 20 posto više te sada zauzimaju visoko šesto mjesto po brojnosti na odmoru kod nas.

Sezonu su, poput svih dosadašnjih, obilježili gosti koji su na odmor stizali najviše automobilima (93 posto) i u vlastitu aranžmanu (62,2 posto), a ono čemu smo se najviše radovali u protekloj godini bila je nevjerojatno dobra posezona. U razdoblju od rujna do prosinca stiglo nam je 67 tisuća gostiju više, a uknjižilo se čak 602 tisuće noćenja više.

To je bio melem na kraju stresne godine. Jer, u vrijeme rane jeseni kad većina mediteranskih zemalja stavlja “ključ u bravu“ svojih hotela, apartmana i kampova, Hrvatska je ugostila još više od 1,5 milijuna turista.

U svim dijelovima ovogodišnje sezone uz tradicionalne zvijezde turističkog neba poput Dubrovnika i istarskih ljetovališta koji su bili odlični, svojim turističkim prometom, popularnošću i organizacijom manifestacija nametnuo se grad Split.

U uspješnosti turističkog posla pratila ga je i cijela Splitsko-damatinska županija, koja je ostvarila najveći rast dolazaka i noćenja u zemlji, te se prvi put s gotovo 13 milijuna noćenja svrstala odmah iza Istre po broju noćenja.

Naime, dok se o turističkim dolascima kao mjerilu uspješnosti može razglabati, noćenja su ono što je donijelo novac hotelu, kampu ili apartmanu, evidentirano je napunilo državni proračun PDV-om i turističke blagajne boravišnom pristojbom. U tom svjetlu je 1,5 milijun noćenja više koliko je splitska županija “uknjižila“ ove godine (11,5 posto), rezultat vrijedan svake pohvale.

Piše: Ružica Mikačić

Link na originalni članak

COPYRIGHT!
Svi tekstovi, slike, zaštićeni trgovački znaci te sa bilo koje druge osnove zaštićeni "objekti/subjekti" zakonom o autorskim ili drugim pravima postavljeni na ovom portalu u vlasništvu su izvora koji je naveden uz određenu sliku ili tekst te su objavljeni uz odobrenje nositelja autorskih prava. Svi materijali sa izvorom Croatialink.com u vlasništvu su našeg portala i mogu se koristiti isključivo uz pismeno odobrenje uredništva portala. Korištenjem odnosno pregledavanjem našeg portala slažete se sa uvjetima korištenja portala.
PRAVNA NAPOMENA!
Portal CroatiaLink.com napravljen je u dobroj vjeri i koristite ga na vlastitu odgovornost.
©CroDodo, 2004 ~ 2024, All rights reserved