Turistička zajednica i do sada je izvještavala o broju turista i noćenja, pa znamo da nam najviše dolaze Amerikanci, Englezi, Nijemci, Francuzi, Australci..., najčešće ljeti i da ostaju po tri-četiri dana. Međutim, nismo znali njihov profil, motive i dojmove...

Odgovore je dalo terensko istraživanje znanstvenog tima Povjerenstva za izradu nacrta Plana upravljanja povijesnom jezgrom Splita, predvođeno mr. sc. Mirkom Petrićem.

Otišla trećina iz grada
– Važan aspekt života u jezgri je kulturno-povijesna baština i svakodnevni život, a turizam je usko povezan s njima. Postoji bojazan da će doći do još veće turistifikacije ovog prostora, koja bi bila dodatan poticaj ionako velikom iseljavanju stanovništva – tvrdi Petrić i podsjeća da se u desetogodišnjem razdoblju – između dvaju popisa – broj stanovnika jezgre smanjio za trećinu.

Istraživanje je provedeno na uzorku od 400 turista (ne slučajno odabranih!) u dva navrata, u punoj sezoni i posezoni 2013. godine, sve u povijesnoj jezgri.

I kakvi su splitski turisti?
– Nije nam bio cilj dobiti sliku “prosječnog turista”, odnosno neku statističku apstrakciju, nego upravo suprotno: razlučiti koje sve različite vrste turista dolaze u jezgru, što u njoj traže i što misle da nalaze, da bi se moglo bolje planirati urbanu politiku regulacije turističkih dolazaka, tako da budu na najveću korist gradu, stanovništvu i baštini – kaže Petrić.

Istraživanje je pokazalo da u gradu postoje četiri tipa turista.

Sve pomalo i ništa posebno
– Čak dva tipa ne iskazuju posebne preferencije. Jedne zanima “sve pomalo” (više od 20 posto), a druge “ništa posebno” (više od 20 posto). U “sve pomalo” su iznadprosječno zastupljeni mladi. Oni koje ne zanima “ništa posebno” su, pak, u pravilu stariji, imaju znatno veća mjesečna primanja. Isti udio, oko 22 posto, zauzima i treći tip – “iskustveni”. To su oni koji žele osjetiti prvenstveno atmosferu grada, iznad prosjeka su obrazovani i imućniji.

Uglavnom imaju karijere i fakultete, a najviše ih je iz Njemačke. Tu je još tip “konzumenta” (37 posto). To su najviše mladi ljudi, koji imaju prihode manje od 1000 eura mjesečno. Žele se zabaviti, vole posjetiti kulturne i zabavne događaje, ali ih manje zanima baština. I sad se javlja nešto što izgleda kao paradoks: oni koji ne navode kupnju kao primarni motiv zapravo kupuju najviše! A oni koji kažu da žele kupovati, troše najmanje – otkriva naš sugovornik.

Evo što je još istraživanje iznjedrilo: Split najviše posjećuju mladi ljudi, i to više žene nego muškarci. Od 400 anketiranih turista, njih 57 posto je bilo u dobi od 16 do 35 godina. Među gostima je lani bilo 42 posto muškaraca i 58 posto žena. Izgleda i da su brojniji obrazovaniji gosti: 37 posto je imalo završen fakultet, visoku školu ili akademiju, a čak 16 posto specijalizaciju, magisterij ili doktorat znanosti.

Najduže ostaju Nijemci
Većinom su zaposleni (65 posto), dok se petina splitskih turista još školuje, odnosno studira. Najduže nam u gradu ostaju Nijemci i visokoobrazovani ljudi.

Nadalje, turisti najviše odsjedaju u apartmanima ili kućama bez organizirane prehrane, više od trećine je takvih. Dobro se informiraju o gradu prije dolaska.

– Žene se nešto više informiraju, i to posebno preko prijatelja i čitanja turističkih vodiča. Pripadnici srednje generacije, dakle oni od 36 do 55 godina, prigodom informiranja bitno više koriste prethodna iskustva.

To su ujedno i turisti koji češće putuju s obiteljima i to je stereotipna slika turista koji svako ljeto s obitelji putuje na Jadran. Obrazovaniji više koriste tiskane vodiče, ali i knjige i “internet općenito”. Čini se da se služe izvorima koji nisu nužno izravno “turističke informacije”, za razliku od drugih – kaže voditelj istraživanja.

Na webu i u vodiču
Zanimljivo je da se Britanci o Splitu najviše informiraju preko weba (71 posto), a Francuzi velikim udjelom tiskanih vodiča (čak 52 posto, nasuprot prosječnih 28 posto).

Općenito, u pogledu informiranja prevladava web (44 posto), drugi je “Lonely planet” (28 posto), dok su za goste u posezoni u tom pogledu važne i agencije.

A koliko nam gosti troše?
– Istraživanje je pokazalo i da gosti više troše u posezoni nego u sezoni, a u tom razdoblju nam dolaze stariji i imućniji turisti – kaže Petrić.

Stariji i znaju više o Splitu, čitaju literaturu i proučavaju web-stranice prije nego što dođu u Split, za razliku od onih koji dolaze ljeti. Posezonci su često prvi put u Splitu, a oni koji dolaze ljeti već su i prije bili tu.

– Domaći turisti su istaknuli kako dnevno planiraju potrošiti 350 kuna, a stranci dvostruko više, 700 kuna. Osim toga, visokoobrazovani odbijaju kupnju kao motiv dolaska u Split, ali troše najviše – tvrdi Mirko Petrić.

Avionima vanka lita
– Nismo anketirali turiste, ali u razgovorima s vlasnicima dućana, s klapama na Peristilu i Udrugom vodiča, dobili smo identične informacije – turisti bolje platežne moći dolaze prije i poslije sezone – tvrdi Vedran Matošić, direktor splitske Turističke zajednice, ističući da u svrhu promoviranja tih dijelova godine TZ ima programe sponzoriranja aviokompanija.

– Lani smo te letove produžili do konca listopada, dok je prije nekoliko godina sezona završavala polovinom rujna. Zaživjeli su i “City break programi” pa tako mnogi hoteli koriste povlastice. Božićni i novogodišnji program oživio je Split, a sada teku i pripreme za Karneval. U siječnju smo imali 29 posto više gostiju od prošle godine – bilo je 388 Korejaca, 180 Talijana, 150 Amerikanaca, a polovina su bili domaći – nabraja Matošić.
Crna zima: nađite nešto Japancima

– Turistička zajednica bi trebala poraditi da “sezona” bude cijelu godinu. Većina kulturnih manifestacija je ljeti, kad je grad ionako pun turista, a zimi je u gradu pustoš. U gradu su upravo skupine Japanaca, koji su vrlo “zahvalni” i “izdašni” gosti, a često besciljno lutaju jezgrom u kojoj je zatvoreno četrdesetak lokala.

Da bi se stvorila atmosfera koju “iskustveni” turisti traže i žele doživjeti, potrebno je da se u jezgri živi cijelu godinu. Najatraktivnije i najodrživije vrste turizma su one u kojima turisti dijele prostore s lokalnim stanovništvom, posjećuju iste kafiće i dućane ili kulturne priredbe. To je potrebno postići u jezgri, a da bi se to učinilo, potrebno je pomno planiranje – ističe Petrić.

Treba razmišljati o rasterećenju jezgre ljeti, odnosno usmjeravanju pojedinih tipova turista (koji traže provod ili ionako ne znaju što bi u centru) u druge dijelove grada.
Seoba Getana

Iseljavanje iz centra može se zaustaviti jedino zabranom daljnje apartmanizacije i izdavanja dozvola za iznajmljivanje, smanjenjem ili oslobađanjem plaćanja komunalija stanara ili sličnim mjerama održavanja života u Palači.

Smatra to Vedran Matošić, direktor Turističke zajednice, a o tim bi savjetima odgovorni u Banovini svakako trebali dobro razmisliti i poduzeti nešto kako u skorije vrijeme cijela Palača ne bi postala jedan megaapartman.
Tulumi, a ne muzeji

Za razliku od rezultata istraživanja o profilu splitskih gostiju iz 2005. godine, kad je turistima primarni motiv dolaska u Split bila baština, sad su svim skupinama zanimljivi “odmor”, odnosno “relaksiranje i punjene baterija”. Također, veće je zadovoljstvo mogućnostima zabave u gradu nego atraktivnošću i pristupačnošću kulturnih spomenika, stručnim vodstvom i slično.

– No, zadovoljstvo svim segmentima ponude razmjerno je visoko, samo je sada zabava važnija od baštine. Razlozi su vjerojatno u globalnoj promjeni turističkih interesa, ali sigurno i u tome što se u Splitu posljednjih godina intenzivno ulaže u zabavu, a ne u programe prikazivanja baštine – mišljenja je Petrić.

Piše:  Diana Barbarić

Link na originalni članak