Imamo dovoljno atrakcija i sadržaja za europsku prepoznatljivost
Veliki su povici na to da se turizam Hrvatskoj događa slučajno, a ne programirano i promišljeno.
Veliki su povici na to da se turizam Hrvatskoj događa slučajno, a ne programirano i promišljeno. Istim takvim povicima svjedočimo i u Zadru. Dodatni problem je što su opće gospodarske prilike, kao rezultat loših ili pogrešnih ekonomskih politika, kao i vanjskih faktora, posebice kroz šest godina krize, dovele do svekolikog gospodarskog i socijalnog propadanja. U tom okruženju izrazitije nego ikad prije turizam se nametnuo kao rijedak oslonac razvoja i nosiva grana gospodarstva. Mnoštvo je ljudi bez prethodnog opredjeljenja ušao upravo u turističku djelatnost u najširem smislu, od zapošljavanja do poduzetničkog angažiranja kroz: iznajmljivanje, ugostiteljstvo, suvenirnice i specifična trgovina, izleti, rent-a-car, najam vozila, vodičke poslove... Paradoksalno je da turizam upravo u vremenu kada je Hrvatska vezanija na njega nago ikad, i kada je već šest godina jedina grana koja uvećava svoj udjel u BDP-u zemlje, i vraća očekivano, izloženiji napadima i prozivanjima više nego ikad prije. Rezultat je to enormnih očekivanja i pretjerane vezanosti u ekonomskom i socijalnom pogledu upravo na turizam, o čemu smo razgovarali s direktoricom Turističke zajednice Zadarske županije Mihaelom Kadijom.
Vrijeme kreiranja uz odmak od "odrađivanja" turizma
* Imali smo nedavno uz odlazak Scandjeta pravo "dociranje" o turizmu u javnosti, no vrijeme vašeg izbora za direktoricu TZ Zadarske županije puno je bremenitije od ovih ishitrenih reakcija. U složenom smo trenutku kada je završeno osmišljavanje nove Strategije razvitka hrvatskog turizma kao i novog Strateškog marketinškog plana. Uz to imamo načelnu Strategiju razvitka turizma Zadarske županije. Sve ide u smjeru snažnih promjena. Koliki je posao pred vama u tom kontekstu?
- Velik. Turistička zajednica Zadarske županije pokrenut će ove godine projekte značajne za daljnji razvoj destinacije. Oni su u skladu sa svim razvojnim dokumentima, te stoga i prate naše najznačajnije resurse. Svi su usmjereni na jačanje prepoznatljivosti te stvaranju brenda. Usmjeravat ćemo turističke agencije ka specijalizaciji za tržišta posebnih interesa; poticat ćemo podizanje razine kvalitete u obiteljskom smještaju; posebno razvijati cikloturizam uz aktivni, kulturni i nautički turizam; kroz sve komunikacijske kanale isticati Top Doživljaje kao komparativne prednosti boravka u našoj destinaciji (ono nešto što svaki turist mora doživjeti tijekom svog boravka), i to sve između naših već uigranih aktivnosti. Iako naoko zasebni segmenti, sve naše aktivnosti i projekti stvaraju zaokruženu priču, ja to volim zvati "arhitekturom" koja vodi jednom cilju - jačanju prepoznatljivosti na stranim tržištima.
Berlinski nastup kao primjer suradnje
* Čini li vam se da se miješa uloga društveno-političkih zajednica, realnog sektora (poduzeća) pa i stotina pojedinaca i poduzetnika koji svoju egzistenciju traže u turizmu, i onog što je posao turističke zajednice u ovom slučaju županijske turističke zajednice?
- Pola odgovora na vaše pitanje je u prethodnom odgovoru. Naša odgovornost je u projektima koji će ciljano poticati podizanje standarda usluga, te s druge strane promidžba. Na realnom sektoru su potom ključni koraci - cijena, prodaja i proizvod. Mi smo ovdje podrška realnom sektoru, pratimo njihove potrebe te se nadopunjujemo.
Tako je bilo sada i u Berlinu na sajmu ITB. Turistička ponuda zadarske regije prezentirala se na vlastitom štandu obogaćenom impresivnim vizualima naših atrakcija. Turističke zajednice Grada Zadra i Županije zajedno s jakim partnerima - Turisthotelom, Ilirijom, Pinijom, te Zračnom lukom i agencijom Terra Travel, izazvali su pozornost partnera te pokazali kako zajedničkim nastupom pokazujemo značaj naše regije i skladnu ponudu.
Turističkim zajednicama često se dodjeljuje odgovornost u javnosti za postupke komercijalnog sektora. Mi ne ulazimo u poslovne odluke realnog sektora i ne kreiramo ponudu kao takvu. To mora biti odgovornost onih koji na tome ostvaruje ili barem planiraju ostvariti profit.
* U traženju podrške sustava TZ-a, koja kad se sve razine zbroje i nije simbolična, ima rizika pogrešnog usmjeravanja sredstava, a onda i napora?
- Danas smo svjedoci kako postoji određen segment društva koji redovito osmišljava projekte koji se ne mogu isfinancirati, već počivaju na nerealnim očekivanjima, koji se potom nameću javnom sektoru. Takvo poslovanje ne može biti održivo, toga moramo biti svjesni, te se koncentrirati na projekte koji imaju jasan poslovni plan, računicu, zapošljavaju ljude i generatori su time rasta i razvoja.
* Zadarska županija je četvrta hrvatska turistička regija. Trebamo li s tim biti zadovoljni?
- Iako većinom u našem poslu brojke znače sve, osobno ne volim uspjeh vezati uz statistiku. Iza broja četiri slijede peti, šesti... nama to mora biti samo motivator. Volim gledati čašu polupunu, a ne polupraznu.
Zadaće TZ županije i "aduti" regije
* Dakle, vaša je prvenstvena zadaća promidžba. Naravno uz prethodno brendiranje odnosno stvaranje identiteta, osmišljavanje koncepta promocije, predlaganje aktivnosti. Umjesto marketinškog jezika koji zna ući u apstrakciju najbolje bi bilo kazati ono što nas često pitaju gosti: zašto bih ja došao u vaše područje, a neko drugo u Hrvatskoj?
- Tako je, kada pojednostavimo stvari, sve se svodi na razloge dolaska - tu "prepoznatljivost". Nacionalni brend je u istraživanju jakosti brenda na stranim tržištima dobio poražavajuće rezultate. Nemojmo se zavaravati da smo mi kao regija drugačiji od toga. Hrvatska je tek svojim prisustvom na tržištu zagrebala tu veliku santu koji zovemo globalno tržište putovanja.
Mi kao regija imamo iznimne komparativne prednosti, prvenstveno u segmentu nautike, aktivnog turizma te kulture. Ti segmenti se mogu dalje lomiti na razne niše, posebne interese, te uključivati i komplementarne oblike turizma poput city-break turizma, ciklo-turizma, zdravstvenog turizma. Na nama je da ciljanim aktivnostima ističemo upravo te prednosti kako bismo postigli prepoznatljivost u svijesti potencijalnih turista. To pojednostavljeno znači da kada nekome u primjerice Norveškoj spomenemo regiju Zadar, automatska asocijacija je kao idealna destinacija da provede svoj odmor aktivno, na penjalištu, u kajaku, jedreći. No, kako bismo došli do toga, moramo biti sigurni kako je ono što nudimo pod tim turističkim proizvodom, doista i jest kvaliteta. Da ako govorimo da jesmo destinacije aktivnog turizma, da je vrlo lako bukirati takav odmor, naći idealnu destinaciju i u njoj naći sve što opslužuje takav interes.
Turiste nikada ne smijemo prepustiti same sebi. Naše usluge, naše destinacije moraju biti u potpunosti usmjerene na zadovoljavanje njihovih očekivanja i upotpunjavanje njihovih potreba.
* Ukoliko iz godine u godinu na neko područje dođe više gostiju znači da je potražnja kroz promociju stvorena i vaša bi zadaća u prvom dijelu bila obavljena. Ima li dovoljno prihvatnih kapaciteta one razine koje gosti traže nešto je na što vi kao TZ osim upozoriti bitnije ne možete utjecati? Na istom bi tragu bilo to da gosti koji dođu - potroše više nego lani. Tu su poduzetnici i realni sektor ključni, ali ima posla i za TZ - probiti se na tržište veće platežne moći, dakle i proizvodima veće dodane vrijednosti. Što u tome može TZ županije?
- Kada govorimo o gostima veće platežne moći, govorimo o zahtjevnom turistu. No, ne u vidu potrošnje, već razine usluge. A u vidu naše destinacije ne o luksuzu, već o turizmu doživljaja. Globalni je trend otputovati i vratiti se bogatiji za jedno, recimo to tako, životno iskustvo. Iz tog su razloga trenutno popularne udaljene i egzotične destinacije poput Australije, Novog Zelanda, Mongolije i slično. Iako nismo udaljeni niti egzotični, imamo autentičnosti kroz doticaj s lokalnim stanovništvom na svakom koraku. Zvuči jednostavno, no živjeti s lokalnim stanovništvom i iskusiti bilo destinacije, ljudi, prirode stvara jedinstveno iskustvo. No, takvo iskustvo treba netko uobličiti u paket aranžman - upakirati i prodati. Često se u nas govori kako je to turizam malih brojki, no kada vidite brošure stranih turoperatora - specijalista u tailor-made putovanjima - koje se sastoje od više stotina programa, onda shvatite kako ulazite u segment "velikih" brojki.
Razvijati one proizvode za koje imamo prednosti
* U transformaciji sustava TZ-a jasno je naznačeno da županijske zajednice trebaju postati DMO, odnosno Destinacijske menadžment organizacije, dakle koje će upravljati razvojem destinacije i promidžbom. Imate li sada ovlasti za to?
- Mišljenja sam kako svaka TZ može i trebala bi i u okvirima postojećeg zakon raditi po principima destinacijskog menadžmenta. Opet se ponavljam, TZ mora u destinaciji ulagati sve napore u usmjeravanje destinacije u razvoj onog proizvoda koji je prirodan toj destinaciji i za koju ima resurse. Pustimo aktualne trendove za koje nemamo predispozicije, nismo svi jednaki niti moramo biti. Nađimo što nam je svojstveno i istaknimo se upravo time. Na tome svjetski uspješne destinacije grade svoj imidž, a može se primijeniti i na male, recept je jednak.
* Možete li to raditi sa sadašnjim sredstvima, odnosno koliki vam je proračun i koliko vas je uposlenih?
- Iznosi kojima smo raspolagali prije deset godina, danas pružaju vrlo drugačiju vrijednost. S druge strane mogućnosti u vidu promidžbe se mijenjaju tako brzo i otvaraju razne mogućnosti s kojima postojećim budžetima ne možemo držati korak. S druge strane turisti su sve zahtjevniji i kanali informiranja koji im se nude vrlo su opsežni i zahtjevni.
Mi svakako dajemo maksimum od sebe, ljudi, resursa i ingerencije, nastojeći ne gubiti novac uzaludnim aktivnostima i pogrešnim partnerima. Naše aktivnosti bit će jasno usmjerene i pravdane, prateći bilo tržišta i potrebe našeg realnog sektora. U tome se razlikuje naše budžetiranje.
DOBRI ZADARSKI PRIMJERI NOVOSTVORENIH ATRAKCIJA
* Ulazna je ocjena da Hrvatska, vrijedi i za nas u Zadarskoj županiji, privlači prvenstveno svojim prirodnim nasljeđem i položajem, s naglaskom na sunce i more, odnosno povijesnim nasljeđem, a ne - novostvorenim turističkim atrakcijama. Dakle zadaća ih je stvoriti, između ostalog i vaša.
- Za ljude koji ne shvaćaju Zadar je možda najbolji primjer u zemlji, s Morskim orguljama kao stvorenom atrakcijom, ne naplaćuje se pa ne možemo baratati s konkretnim brojkama, ali je svakom jasno što je to novostvorena atrakcija. Dio atrakcija ovog kraja koje imamo nisu prepoznate, a dio nije ponuđen. Stvaranje njihove prepoznatljivosti i ponude s dodanom vrijednosti već je novostvorena atrakcija. Primjer kombinacije toga imamo u onom što je TZ Pakoštana i Pakoštane činilo s Vranom, Maškovića hanom, viteškim igrama i bitkama. Primjer je i Starigrad Paklenica jer NP i priroda su postojale, ali toliki zbroj manifestacija od trekkinga, climbinga, nadmetanja, priprema sportaša, do specifičnog segmenta vezanog uz Winnetou, primjer su toga.
CIKLOTURIZAM KAO PRIMJER PROIZVODA ZA PPS
* Treća bi zadaća bila, uz popularizaciju područja, dovođenje gostiju sklonijih potrošnji (naravno uz participaciju i poticanje stvaranja takvih proizvoda), dovođenje gostiju u što širem periodu godine, dakle PPS (pred i posezona)?
- Nastavljamo na prethodno rečeno - točnije gosti u predsezoni i posezoni koji ne rade to isključivo radi niske cijene, dolaze zbog određenog interesa koji mogu realizirati u za to idealno vrijeme - daleko od gužvi visoke sezone i visokih temperatura.
Jedan od takvih interesa jest ciklo-turizam. Činjenica jest kako taj segment možemo razdijeliti na nekoliko podsegmenata, a da ne govorimo na tržišta pa potom i na oblike boravka, govori nam kako - da bismo imali proizvod cikloturizma- moramo upotpuniti potrebe svakog od tih segmenta. Dakle, ne ostavljati njegov boravak i bicikliranje slučaju, već ostaviti dojam kako se nalazi u cikloturističkoj destinaciji. Ovdje govorimo o dubljem turističkom promišljanju i planiranju od postavljanja tabli i tiskanju karata. Ovdje govorimo o promišljenom turističkom proizvodu. Brojke koje se vežu uz cikloturizam današnjice su impresivne - 60 milijuna biciklista rekreativaca u Europi, godišnje se u svijetu realizira 2,3 milijarde biciklističkih izleta s 44 milijarde eura ukupnih prihoda. U Njemačkoj je 20 milijuna cikloturista koji godišnje planiraju 2 milijuna cikloturističkih aranžmana, a čak 25% njemačkih turista su cikloturisti. Takav turizam ne smije se, točnije ne može se desiti slučajno već može biti tek posljedica ciljanih, konkretnih i opsežnih aktivnosti.
O SCANDJETU I TUI-ju
* Nedavni, a još aktualni istup vezan uz poslovnu odluku tvrtke Scandjet da umjesto na Zadar leti na Krk (Rijeku) digao je veliku buru i poslužio za mnoštvo obračuna i kritika, od kojih mnoge i nemaju veze s ovim poslom. Jeste li iznanađeni oštrinom dijela reakcija na ovaj događaj?
- Žao mi je što takve riječi na nivou glasina, bez propitkivanja druge strane, izađu u medije.
* Kako protumačiti prilično blijed odjek na istovremenu novost, gotovo jedinu prezentiranu s njemačkog tržišta uz odvijanje minhenskog sajma f.re.e za cijelu Hrvatsku, da najveći turoperator TUI uvodi 96 rotacija odnosno očekuje oko 20.000 čarter putnika upravo na Zadarsku županiju? To je u najmanju ruku dvostruko ili trostruko više nego je lani ovdje odradio prethodno spomenuti Scandjet, kada je značajan dio gostiju Scandjeta vožen na Lošinj.
- Tako je, radije se okrenimo pozitivnim stvarima koje se događaju u Županiji. Od ove godine imamo dvije direktne čarter linije TUI-a. Radi se o gostima koji dolaze upravo u našu Županiju i ostaju, a da ne govorimo o jačini promidžbe koju nam TUI ovime pruža. Štoviše, predstavnik TUI-ja za Hrvatsku nam se u Berlinu pohvalio kako je Hrvatska, tj. Zadar apsolutni hit te je buking trenutno 30% veći od ukupnog prošlogodišnjeg. Informacije su to koje ohrabruju, no pričekajmo ipak s brojenjem turista barem do listopada. Svaka sezona u današnjem okružju, konkurenciji i trendovima u doživljajnom putovanju, i više je nego izazovna.
ŠTO UČINITI S DOMINANTNIM PRIVATNIM SMJEŠTAJEM?
* Rast temeljen na ekspanziji obiteljskog smještaja jedna je od boljki hrvatskog turizma, ovdje možda i najizraženija. Kako to izmijeniti a dijelom i pretvoriti u adute boravka kod domaćina i s ljudima u okruženju? Kako i mnoge od ljudi koji se time bave odvići od koncentracije i zadovoljavanje samim usko sezonskih poslovanjem?
- Ne smijemo gledati na obiteljski smještaj kao boljku. Promotrimo ga kao realnost, on ipak čini veliku većinu naših brojki. Mi stoga gledamo kako možemo iskoristiti taj segment u našu korist, podići standarde kavlitete, dati tim vrijednim ljudima koji godinama ugošćavaju generacije i generacije vjernih turista potrebna znanja kako bi nudili i više usluga i veću vrijednost. Standardizacijom putem projekta označavanja kvalitete našeg obiteljskog smještaja moći ćemo jasnije usmjeriti i promidžbu tog segmenta, pokazati tržištu kako imamo vrijedan i uslužan smještajni segment koji može udovoljiti današnjim zahtjevima na tržištu poput doživljaja autohtonosti i života s lokalnim stanovništvom.