‘Hrvatska – turistička zemlja’, ‘Turizam: Mala zemlja za veliki lifestyle’, ‘Turizam donio optimizam’. Ovo su samo neki od naslova koje svakodnevno susrećemo u hrvatskim medijima, koji ovu gospodarsku granu nerijetko karakteriziraju kao najvažniju u državnim okvirima.

U vrijeme kada s ponosom svjedočimo konstantnom porastu broja turista koji posjećuju Hrvatsku, kako u ljetnim, tako i u zimskim mjesecima, u gradovima uz obalu, ali i u unutrašnjosti, ulaganje u adekvatnu promociju Hrvatske kao vodeće svjetske turističke destinacije u usponu potrebno je shvatiti ozbiljno i pristupati joj profesionalno.

Nevažno govorimo li o marketingu na državnoj razini, razini destinacije ili pak smještajnih objekata u njoj, obraćanje pažnje na svaki detalj je ključno kako bi pružatelj ugostiteljskih usluga upravo svoj objekt potencijalnom turisti predstavio kao savršen izbor za zadovoljenje njegovih individualnih potreba.

Kako bi se shvatilo koliko neozbiljno neki od navedenih pristupaju ovom zadatku, dovoljno je posjetiti neke od internet stranica oglašivača soba za najam, koje najblaže rečeno obiluju gramatičkim pogreškama nastalim u nespretnom prijevodu na strane jezike.

Sadržaj pritom ne čine samo teško razumljivim, nego odaju dojam manjka profesionalnosti onih kojima je cilj zaraditi novce iznajmljivanjem svojih smještajnih jedinica, a istovremeno im je teško minimalni dio te sume izdvojiti kako bi osigurali da su informacije koje pružaju svojim gostima stilski i gramatički točne te da tim istim gostima pokažu kako im je stalo i do zadovoljenja njegovih potreba, a ne samo do punjenja vlastitog džepa.
‘Briga o gostu trebala bi biti polazna točka svih aktivnosti u sektoru turizma i ugostiteljstva za hrvatsko gospodarstvo’, naglašava priručnik Ministarstva turizma Republike Hrvatske, British Councila i Hrvatske udruge poslodavaca, jednostavnog naziva ‘Briga o gostu’.
Evidentno je kako je taj dokument ili barem njegov sadržaj jednom dijelu ugostitelja ostao nedostupan.