Kruzeri – dobri ili loši za hrvatski turizam?
Još otkad su se prvi put pojavili na našoj obali, veliki kruzeri izazivaju kontroverzije. Najprije su se svi nadali golemoj zaradi od tisuća turista koji na nekoliko sati okupiraju stare jezgre naših gradova, zatim su se gotovo svi razočarali njihovom nerastrošnošću, a danas se najviše rasprava vodi o utjecaju kruzera na okoliš i lokalnu zajednicu…
Još otkad su se prvi put pojavili na našoj obali, veliki kruzeri izazivaju kontroverzije. Najprije su se svi nadali golemoj zaradi od tisuća turista koji na nekoliko sati okupiraju stare jezgre naših gradova, zatim su se gotovo svi razočarali njihovom nerastrošnošću, a danas se najviše rasprava vodi o utjecaju kruzera na okoliš i lokalnu zajednicu…
Treća sredozemna luka za kruzere, deseta u svijetu, na pola puta između Venecije i grčkih otoka, Dubrovnik je potkraj listopada drugi put zaredom u povijesti probio broj od milijun kruzerskih gostiju u jednoj godini. Domaći turistički radnici zadovoljni, godinama uvjeravaju da Grad pod Srđem može primiti još gostiju, piše HRT.
Nemamo jasnu strategiju i prijeti nam kolaps komunalne infrastrukture, upozoravaju istodobno urbanisti i stručnjaci s Instituta za turizam. Dubrovnik, kažu, a odnedavno i Split prolaze fazu koja se već dogodila Veneciji: domaće stanovništvo napušta gradsku jezgru, a nekad živi gradovi pretvaraju se u muzejske prostore samo za turiste.
U jednome se ipak slažu svi. Hrvatski turizam ne smije se odreći zarade od kruzera. Pitanje je samo kako istodobno zaraditi, imati zadovoljne goste i očuvanu povijesnu jezgru iz koje građani ne bježe, piše HRT čiji video prilog možete pogledati ovdje.