Nakon što su nas razveselile vijesti kako je u Zagorju u 2013. ostvareno više noćenja nego prethodne godine, odlučili smo provjeriti gdje se to nalazi zagorski turizam?
Prošle je godine na području Krapinsko-zagorske županije ostvareno 161.403 noćenja. Od toga oko 50 posto u Termama Tuhelj. Razlogu tome je što Terme Tuhelj imaju najveće smještajne kapacitete. Od ukupno 2.152 ležaja u cijeloj Županiji u Termama Tuhelj ih je 518! Dovoljan razlog da se zapitamo postoji li strategija razvoja i drugih centara u Zagorju.
Direktorica Turističke zajednice Krapinsko zagorske županije, Sanja Škrinjar kaže kako je strategija još u povojima.
„Za sada postoji samo Strategija razvoja KZŽ i u sklopu nje je i mali dio posvećen turizmu, međutim u narednom razdoblju svakako ćemo poraditi na izradi Strategije razvoja turizma KZŽ, temeljenoj na nacionalnoj Strategiji,“ dodaje direktorica Škrinjar.
Nedostatak strategije razvoja turizma, kao grane u koju se svi uzdamo, krajnje je neshvatljiva, ali da je ulaganje u turizam u Zagorju isplativo dokazuju spomenute Terme Tuhelj.

Crne rupe zagorskog turizma
Smještajni kapaciteti problem su u mnogim mjestima koja se dodaju pridjev „turistički“. U Krapini, koja ima jedan od najposjećenijih muzeja u Hrvatskoj, ne postoji hotel! Da se razmišljalo na vrijeme možda bi nekom genijalcu zasvijetlila žaruljica, ali eto…genijalac je izostao!
Svakako nije ugodno vidjeti ljude koji nedjeljom lutaju Krapinom kao pustim gradom, zbog nemogućnosti da negdje odsjednu. Naravno, hvalevrijedan je privatni projekt Hostela Barrock, ali svakako kapacitetima nedovoljan.
„Grad Krapina nije iskoristio MKN na pravi način i nažalost nema ni jednog hotela što je veliki problem. Općenito, uz MKN nema kvalitetne dodatne ponude kojom bi se turisti duže zadržali u Krapini, ali to je priča koja spada u razvoj gospodarstva, cjelokupnu politiku kako države tako i mikro regija i mi kao ŽTZ nemamo utjecaja na razvoj u tom smjeru. Naša glavna zadaća je ipak promocija postojećih turističkih sadržaja,“ kaže  direktorica ŽTZ Sanja Škrinjar.
krapin amuzej
Također bitno je nadovezati se i na Stubičke Toplice koje su devastirane privatizacijom doživjele potpuni krah.
Podsljemenska zona, atraktivna mnogim imućnim vikendašima, više nema sadržaja. Vlasnik hotela Matija Gubec, Ivan Hudoletnjak, ratni profiter obogaćen u privatizaciji svakako je najodgovorniji čovjek za tu situaciju.
Ali u Stubakima je najavljena nova investicija sa planom realizacije u slijedeće tri godine i „toplo se nadamo da ćemo kroz neko vrijeme ponovno moći podičiti se sa nekad nadaleko poznatim “Stubakima”, dodaje direktorica Škrinjar.
Marija Bistrica, koju tisuće turista posjete zbog tzv. „vjerskog turizma“ nema kapaciteta za smještaj gostiju niže platežne moći. Mnogi od njih, upravo zbog toga, dolaze u Mariju Bistricu na samo jedan dan, a mogli bi ostati duže.
Sljedeći veliki problem „najpoznatije je selo na svijetu“, Kumrovec. Ovo mjesto živne samo kad se slavi Prvi maj ili rođendan Josipa Broza, ali tad je (na žalost) bitnija ideologija, a ne turizam od kojega bi svi mogli lijepo živjeti.
Najveći problem u Kumrovcu je propadanje objekata i prometna povezanost, odnosno nepovezanost. Obnova pruge najavljuje se već godinama!
O Kumrovcu i o strategiji turizma razgovarali smo i s načelnikom Krapinskih Toplica, Ernestom Svažićem, svakako jednim od kompetentnijih ljudi u sektoru. Nakon što je bio referent u Turističkoj zajednici Općine Krapinske Toplice 2005., zaposlio se kao voditelj prodaje u hotelu Aquae vivae. 2006., a poslije toga  preuzeo mjesto voditelja prodaje u Termama Jezerčica, a od kolovoza 2012. do svibnja 2013. vodio je odjel marketinga Terma Tuhelj. Možemo reći kako je prošao sva „turistička ratišta“ u Zagorju.
„.Siguran sam da u Zagorju postoji potencijal za rast, ali nužna su ulaganja u obnovu postojećih i izgradnju novih hotela. Na javnom je sektoru da se pobrine za bolju prometnu  povezanost turističkih atrakcija, a uspjeh Kumrovca u revitalizaciji zapuštenih objekata sigurno bi imao pozitivne učinke za čitavu županiju,“ kaže Svažić u razgovoru za Zpress.

Razgovarali smo i s vlasnikom hostela u Kumrovcu, Marijanom Žnjidarcem, koji već godinama vodi bitku s dovođenjem turista u Kumrovec. Iako uz teške muke, on uspijeva.
Hostel smješten na samom ulazu u Staro selo za mnoge je atraktivna destinacija, ali mnogi isto tako do Kumrovca trebaju stići.
„Najveći mi je problem prometna povezanost. Turistička zajednica pomaže koliko može, ali neke stvari nisu u njihovoj moći. Još jedan problem je i ishođenje dozvola! Od kako nam je propao restoran „Stara Vura“, koji je hranio naše goste, bili smo primorani otvoriti vlastitu kuhinju. Ishođenje dozvola trajalo je godinu dana!,“ kaže vlasnik hostela, Žnjidarec.
Birokracija dakle ne štedi nikoga. Nađeš li joj se na putu, ili doživi živčani slom ili iz bitke izađi još jači. No zvijer je pobijediti jako teško, na to su navikli svi pošteni ljudi ove zemlje!

Blizina Zagreba veliki je plus
Mnogi tzv. “backpackeri”, mladi ljudi koji putuju s ruksacima na leđima, spavaju u jeftinim hostelima – željni su kulturnog turizma. Oni ne troše na gastronomiju i na smještaj, ali troše na originalno iskustvo, na kulturu. Svaki backpacker posjeti glavni grad zemlje u kojoj se nalazi. No želi li doći do muzeja u Krapini ili do Kumrovca dobrano će se namučiti. Neiskorištenost blizine Zagreba veliki je minus, a to nam potvrđuje i direktorica ŽTZ-a, Sanja Škrinjar, koja kaže kako strategija po tom pitannu jednostavno ne postoji.
„Naročito nam je problem loša prometna povezanost ( nedostatan javni prijevoz), međutim već otvaranjem 2 hostela, U Kumrovcu i Krapini, vidljivo je da bismo i u tom pogledu morali poduzeti određene radnje u smislu poboljšanja prometne povezanosti te povećanjem hostelskih kapaciteta. Zagreb nam je najveće ciljano tržište ako gledamo domaće turiste, međutim i veliki potencijal s obzirom da bilježi neprestani rast dolazaka i noćenja stranih turista koji se zadržavaju max 2 noći. Planiramo u tom pogledu jače povezivanje sa TZ Grada Zagreba kako bismo Zagorje ponudili kao dodanu vrijednost cjelokupnoj ponudi Zagreba te što više stranih turista nakon posjeta Zagrebu preusmjerili upravo u Zagorje,“ kaže Škrinjar.
backpakeri
Ugostiteljski objekti, seoska domaćinstva, restorani koji nude autohtonu kuhinju nešto su čime se Zagorje može pohvaliti, ali oni ne smiju ostati skriveni!
Jedan od vlasnika daleko poznatog restorana Grešna Gorica iz Desinića, Matija Podboj kaže kako njima turisti gotovo isključivo dolaze iz smjera Zagreba. Oni ih, kaže, organiziraju sami.
„To su uglavnom ljudi iz Amerike ili Australije koji autobusima putuju Europom. U Zagrebu se zadrže dan ili dva pa krenu dalje. Usput se zaustave kod nas na ručku, ali i da tazgledaju dvorac Veliki Tabor,“ kaže vlasnik Grešne gorica Matej Podboj.
Zagorje je na putu do mora
Prema zadnjim podacima broj noćenja u KZŽ prošle je godine povećan u odnosu na 2012. U podacima stoji da je ostvareno 62.817 stranih noćenja.
Strani gosti koji dolaze u Zagorje su u velikom broju gosti koji koriste našu destinaciju kao odmor na putu prema Jadranu i to individualci, ali u sve većem broju i organizirane grupe, naročito s njemačkog područja koji noće po jednu noć kada putuju na Jadran i isto tako i na povratku. U tom smislu najviše su napravili u Termama Tuhelj dogovarajući takve aranžmane.
„Svakako bih naglasila da su različiti motivi dolaska stranaca u Zagorje pa je u tom smislu jedan od njih i povećani dolazak Poljaka u Mariju Bistricu upravo iz vjerskih pobuda.
Također su nam tu i Slovenci kao najbrojniji gosti koji koriste povoljnije cijene kod nas, a uveliko je tome doprinijela i zajednička ponuda turističkih aranžmana Termi Tuhelj s naše strane i Termi Olimia sa slovenske strane, „ kaže direktorica ŽTZ Sanja Škrinjar.
No Zagorje za spomenutim Termama Olimia i te kako šepa. Usporedit ćemo samo zagorskih oko 2.000 ležaja i oko 160.000 noćenja u 2013. s 1.500 kreveta i oko 350.000 noćenja, koliko ih imaju samo Terme Olimia, preko granice u Podčetrtku.

Na putu do mora Zagorju nedostaje još jedna bitna stvar, a to je kamp! Mnogi gosti koji vole istraživati upravo su oni koji voze kampere i vole prirodu.
„Nepostojanje pravog kampa na području KZŽ itekako je loše i svakako nam je i to jedan od segmenata gdje moramo poraditi i animirati potencijalne investitore da krenu upravo u razvoj kamping turizma kao odmorišta na putu prema Jadranu. Sigurna sam da bismo sa otvaranjem samo jednog takvog kampa značajno digli broj ostvarenih dolazaka i noćenja,“ dodaje direktorica Škrinjar.
Zagorske toplice imaju veliki potencijal
Da toplice u zagorju imaju veliki potencijal znaju svi. Ali rezultati se ostvaruju samo teškim radom i ustrajnošću. Terme Jezerčica prije desetak godina nisu ni postojale na turističkom tržištu i pokazale su da se kontinuiran rad na kvaliteti isplati te su se uspjele istaknuti u neposrednoj blizini snažnog branda Stubaki.
„Žalosna je sudbina nekad jakog Hotelskog poduzeća Matija Gubec, ali vjerujem da će napori Specijalne bolnice i najavljena ulaganja uroditi povratkom  gostiju i u ovaj kutak Zagorja,“ kaže Ernest Svažić, načelnik Krapinskih Toplica, nekad voditelj prodaje u Termama Jezerčica.
Krapinske Toplice, također zbog problema obnove dugi su niz godina bile u svojevrsnom mraku na turističkoj karti, ali to se uveliko mijenja.
Turizam Krapinskih Toplica vezan je danas prvenstveno uz vrhunske medicinske usluge koje pružaju javne i privatne ustanove s područja naše općine te su noćenja ostvarena u 26 privatnih domaćinstava povezana  upravo s medicinskim turizmom. Wellness ponuda bazirana na primjeni termalne vode i izvrsna gastronomija temelj su uspjeha aparthotela Villa Magdalena. Tek oživljavanjem kupališnog turizma, obnovom postojećih  i izgradnjom novih hotelskih kapaciteta više kategorije vraća Krapinske Toplice na poziciju koju s obzirom na prirodne predispozicije i turističku tradiciju zaslužuju.

„Ponekad moji sugrađani priželjkuju turističku posječenost kakva je bila prije dvadesetak godina. Međutim, pri tim priželjkivanjima treba biti oprezan i uzeti u obzir promijenjene konkurentske okolnosti te ne biti fokusiran samo na povratak broja vikend posjetitelja već i na izgradnju nove turističke kvalitete.
U pogledu repozicioniranja Krapinskih Toplica na karti turizma, vidim ih s barem 2 nova hotela s četiri zvjezdice, po mogućnosti s jednim hotelom s pet zvjezdica te s 5 – 6 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava s vrhunskom agroturističkom ponudom. Nadam se da će investitor održati obećanje i  otvoriti vodeni centar još ove godine te ga, sukladno najavama, 2015. obogatiti vanjskim vodenim sadržajima,“ upotpunjuje priču o Krapinskim Toplicama, načelnik Ernest Svažić.
Koja je korist od smeđe signalizacije i plakata uz cestu?
Svojevremeno, ne tako davno, diljem Zagorja postavljeni su putokazi, smeđa signalizacija za vinotočja. Primijećujemo ih diljem županije, ali skrenete li u vinotočje najčešće tamo nema nikoga.
Saznajemo kako većina takvih objekata radi po najavi. Prema riječima direktorice ŽTZ-a, potrebno je još puno poraditi upravo na tom segmentu.
Što se tiče oglašavanja, TZ oglašava se online, preko TV postaja, tiskovina i plakata.
U 2013. uloženo je nešto manje od 500.000,00 kn upravo u oglašavanje i to na način da su udružena sredstva sa lokalnim TZ, KZŽ te MHZ.
bajka na dlanu
Na pitanje zašto plakati „Bajka na dlanu“ stoje na ulazu u Zaprešić direktorica ŽTZ, Sanja Škrinjar odgovara da “s obzirom da nam je Zagreb ciljano tržište i da imamo punom kvalitetnih manifestacija, itekako je opravdano navedeno oglašavanje. Zagreb nam je na pola sata, a još uvijek žitelji glavnog nam grada ne poznaju u dovoljnoj mjeri Zagorje i njegovu sveukupnu turističku ponudu.
Ovdje opet dolazimo do neiskorištenosti blizine Zagreba i tako dalje, dok se sve skupa vrti u krug bez ikakve jasne strategije.
Na kraju svega možemo zaključiti kako su u Zagorju načinjeni veliki iskoraci u promociji, ali i na izvrsnim pojedinačnim ulaganjima, ali velik je problem zapuštenost ključnih turističkih objekata te ako izuzmemo Terme Tuhelj i Terme Jezerčica, zadnjih 20 godina nije bilo značajnijih ulaganja u osnovne turističke kapacitete.

Piše: Hrvoje Ivančić