Takozvane cijene pozivnice kojima je poljuljani grčki turizam pribjegao ove godine toj će se zemlji, kako stvari stoje, i te kako isplatiti. Dvoznamenkasta sniženja smještaja privukla su mnoge, broj turista raste i Grci računaju da će ih u 2013. ugostiti 17 milijuna, milijun i pol više nego lani i 600.000 više nego, recimo, 2011. Snažno se oporavljaju i turistički prihodi. Tijekom šest mjeseci Grčka je od turizma uprihodila 3,32 milijarde eura, odnosno 18 posto više nego lani u istom razdoblju, a samo su u lipnju prihodi iznosili 1,6 milijardi eura i 21 posto više nego u tom mjesecu 2012.

Za mnoge se Europljane, koji su lani zazirali od Grčke zbog nestabilnosti pa i straha da ta zemlja ne iziđe iz eurozone, kombinacija političkog zatišja, niskih cijena smještaja te vrlo jeftine hrane i pića pokazala vrlo privlačnom.

Ostaju po dva tjedna

U privatnim apartmanima, recimo, noćenje se i u špici može bez problema dobiti i za deset eura. Grčka je, pritom, brojne turiste “ukrala” nemirnom Egiptu, a neke i Hrvatskoj. Posebice Ruse, recimo, kojih je u Grčkoj u pet mjeseci bilo 34 posto više, dok će se Hrvatska do kraja godine vjerojatno suočiti s dvoznamenkastim minusom. Ne čudi, dok se Hrvatska bez borbe pomirila da će Rusa zbog viza (uvedenih zbog ulaska u EU) biti manje na našoj obali, EU Grci ishodili su da turisti iz Rusije na njihove otoke mogu slijetati i bez te potvrde. Rezultati su vidljivi na svakom koraku. Promatrač će prošloga tjedna, recimo, na turističkom brodu koji vozi izletnike s Krete na Santorini, među 20 turističkih autobusa izbrojiti čak 16 s ruskim putnicima.

– A upravo su Rusi poznati kao vrlo dobri potrošači, koji, povrh svega, na odmoru nerijetko ostaju po dva tjedna, što je natprosječno dugo u odnosu na većinu turista iz drugih zemlja. A gostu Grci imaju što ponuditi. Osim, dakako, povijesti i prekrasnih plaža, imaju sjajnih hotela, solidne privatne pansione i apartmane, puno jeftiniju hranu nego je kod nas, primjerice, te odličan servis, odnosno vrlo gostoljubive, prijateljski raspoložene domaćine. Kriza tu nije ništa promijenila, ona se jedino vidi na započetim zgradama koje tako nedovršene stoje, zapuštenoj prometnoj i drugoj infrastrukturi – govori Ivan Pukšar, vlasnik putničke agencije u Hrvatskoj, koji se s odmora u Grčkoj vratio prije nekoliko dana.

Gosta zanimaju cijene

Može li naš turizam, koji trenutačno raste upola sporije od grčkog, što naučiti iz grčkog uspona?

Zasigurno da, ali, prema mišljenju većine predstavnika domaće turističke industrije, ne i ono što bi najviše zanimalo običnog gosta. Sniženja cijena u nas se, naime, ubuduće mogu očekivati samo izuzetno i ad hoc, kada posjet iznevjeri, kao što je bio slučaj u srpnju.

– Spuštanjem cijena da bismo povećali promet i podigli konkurentnost definitivno nije put kojim hrvatski turizam treba ići. Hrvatska je stabilna turistička zemlja i mi moramo postati konkurentniji te u konačnici povećavati prihode razvojem novih turističkih proizvoda – kaže čelnik umaškog Istraturista Željko Kukurin, koji dodaje i da je veliko pitanje koliko je stvarna financijska korist od “gomilanja” jeftinih noćenja.

Hrvatska je put sličan grčkom prošla nakon rata, kada se morala nametati povoljnim cijenama, ali to je razdoblje kroz koje nitko u turizmu ne bi htio opet prolaziti. No, iz perspektive gosta stvar je prilično jasna ako za hotel visoke kategorije u Grčkoj treba koliko za bolje tri zvjezdice u Hrvatskoj.

– Stoji i ona da je prazan krevet ipak najskuplji – podsjeća Pukšar, koji kaže da je hrvatska prednost blizina, ali i da izvan špice sigurno ima mjesta za snižavanje cijena.

Piše: Radmila Kovačević