Bugari
23.10.2014. 4:51:51h
Bugarska računa na goste sa Zapadnog Balkana
Prihodi od turizma od januara do septembra 2012. iznose 2,546 milijardi eura, što je dva posto više nego u istom periodu godinu ranije.
Dennis Jarvis / flickr.com

Osnovni zvanični dokument u Bugarskoj za poticaj turističke industrije ove zemlje je Nacionalna strategija za održivi razvoj turizma u Bugarskoj za period od 2009. do 2013. godine. Ona određuje viziju, strateške ciljeve, prioritete i specifične ciljeve, zadatke, aktivnosti i projekte, koji će doprinositi promociji održivih razvojnih planova i upravljanju turističkim aktivnostima u ovoj zemlji.

Bugarska je poznata po zimskom i ljetnom turizmu. Glavna zimovališta su Bansko (oko 180 kilometara od Sofije), Borovec (oko 60 kilometara) i Pamporovo (oko 240 kilometara od bugarske prijestonice).

Što se tiče ljetnog turizma, cijela obala bugarskog dijela Crnog mora pretvorena je u više ljetovališta, poput Sunčanog brega, Zlatnih pesci, Albena, gradovi muzeji Nesebar i Sozopol, morska prijestonica Bugarske Varna, Primorsko, Pomorije... Ubrzano se razvijaju i seoski, vjerski i spa turizam.

Povećana posjeta

Prema podacima Ministarstva ekonomije, energetike i turizma, od januara do oktobra 2012. godine Bugarsku je posjetilo 5.985.815 stranih državljana, što je za tri posto više nego u istom periodu 2011. godine. Najveći broj turista dolazi iz Grčke - 822.233, slijede Rumuni - 807.104, Nijemci - 631.014, Rusi - 570.528...

Od državljana zemalja Zapadnog Balkana prvo mjesto zauzimaju Makedonci - 332.081 ( ukupno 5. mjesto), slijede Srbi - 230.593 (10. mjesto), čije posjete bilježe rast od 10 posto u poređenju sa 2011. godinom. Slovenci zauzimaju 31. mjesto na listi sa 17.265 posjetilaca.

Hrvati su na 35. mjestu sa 12.245 posjetilaca, dok su državljani Bosne i Hercegovine ostvarili tek 9.453 posjete i zauzimaju 40. mjesto na listi, s tim što njihove posjete ipak bilježe rast od 16 posto u poređenju sa 2011.

Realizirani prihodi od turizma u Bugarskoj od januara do septembra 2012. godine iznose 2,546 milijardi eura što je dva posto više nego u istom periodu u 2011. godini.

U 2012. godini najveći broj Bugara je posjetio Makedoniju - 301.197, zatim Srbiju - 252.835, Sloveniju - 4.714, Hrvatsku -3.098. U Crnoj Gori je boravilo 636 Bugara, dok Bosna i Hercegovina nije na spisku prvih 50 zemalja. Predstavnici Ministarstva su objavili da je tek 468 Bugara posjetilo Bosnu i Hercegovinu 2012. godine, što znači da je, i pored toga, zabilježen rast od 82,1 posto u poređenju sa 2011. godinom, a prema posljednjim podacima u toku 2012. godine.

Potrebna reklamna kampanja

Bugarska je bila turistička destinacija za 10.484 državljana Bosne i Hercegovine, što je ostvareni rast od 15.2 posto nego u 2011. godini. Podaci Ministarstva govore da je velika prednost to što su Bugarska i Bosna i Hercegovina veoma bliski kada se imaju u vidu sličnost jezika, zajednička prošlost i slična kultura.

Također, ukazuju de će se broj turista iz obje zemlje postepeno povećavati, za što je potrebno provesti ozbiljnu reklamnu kampanju Bosne i Hercegovine u Bugarskoj i obratno.

Bugarska i Bosna i Hercegovina su veoma bliske u mnogim segmentima, uključujući ugostiteljstvo, posebno ishranu.

Ipak, građani dviju dražava se dovoljno ne poznaju, a razlozi su loša komunikacija između Sofije i Sarajeva (udaljenost je samo oko 600 kilometara, ali se putuje više od 10 sati automobilom ili autobusom), ne postoji direktna avionska linija između dvije prijestolnice, a i ekonomske veze su beznačajne u zadnjih dvadesetak godina.

U Ministarstvu ekonomije, energetike i turizma Bugarske se nadaju da će se ova situacija veoma brzo promijeniti nabolje.

Piše: Metodi Metodijev

COPYRIGHT!
Svi tekstovi, slike, zaštićeni trgovački znaci te sa bilo koje druge osnove zaštićeni "objekti/subjekti" zakonom o autorskim ili drugim pravima postavljeni na ovom portalu u vlasništvu su izvora koji je naveden uz određenu sliku ili tekst te su objavljeni uz odobrenje nositelja autorskih prava. Svi materijali sa izvorom Croatialink.com u vlasništvu su našeg portala i mogu se koristiti isključivo uz pismeno odobrenje uredništva portala. Korištenjem odnosno pregledavanjem našeg portala slažete se sa uvjetima korištenja portala.
PRAVNA NAPOMENA!
Portal CroatiaLink.com napravljen je u dobroj vjeri i koristite ga na vlastitu odgovornost.
©CroDodo, 2004 ~ 2024, All rights reserved