S tri velika zimska centra i sedamnaest manjih, uz rast smještajnih kapaciteta više kategorije, Srbija se u posljednjih nekoliko godina bacila na razvoj zimskog turizma. Cilj je što bolje iskoristiti geografski potencijal zemlje, povećati turistički prihod, ali i promovirati skijanje i zimske sportove. Planinski centri jedan su od šest glavnih turističkih proizvoda koje Srbija nudi tržištima, uključujući i Hrvatsku, otkriva nam Sandra Vlatković, direktorica odnosa s javnošću Turističke organizacije Srbije.

Stranaca još malo
– Skijališta u Srbiji privlače brojne turiste iz Rusije i Turske, a sve više i iz zapadne Europe, zahvaljujući širokoj i raznovrsnoj ponudi zimskih turističkih sadržaja. Uz Kopaonik sa 62 km staza, 12 žičara i skijaških liftova, Zlatibor (8 km staza, šestosjedna žičara i dva skijaška lifta) i Staru planinu (13 km staza, pet žičara i skijaških liftova, jedna gondola), širom Srbije još je 17 manjih skijaških centara s uređenim stazama i žičarama – objašnjava Vlatković.

Ukupni smještajni kapaciteti u planinskim centrima Srbije imaju oko 30 tisuća ležaja, a tri najrazvijenija centra, Kopaonik, Zlatibor i Stara planina, imaju certifikate Svjetskog skijaškog saveza. Tim skijalištima upravlja Javno poduzeće Skijališta Srbije koje je uložilo oko 87 milijuna eura u kapacitete i infrastrukturu, a na Kopaoniku kroz MK Mountain Resort s četiri zvjezdice ulaže Miodrag Kostić.Od prosinca 2013. do ožujka 2014. na srpskim je skijalištima ostvareno oko pola milijuna noćenja domaćih turista te oko 83 tisuće noćenja stranih gostiju. Kako je udjel stranih gostiju i dalje manji od domaćih, u TZ-u nastoje posebno promovirati zimski turizam Srbije, uključujući i promociju na hrvatskom tržištu, potvrđuje Vlatković.

Pogled na zapad
Iskustva hrvatskih agencija koje prodaju pakete za skijanje u Srbiji pokazuju da hrvatskim gostima istočne destinacije još nisu zanimljive. U domaćim agencijama tvrde da se interes za Kopaonik ne može mjeriti s interesom za austrijska i talijanska skijališta.

Piše: Marija Crnjak/PD