Stručnjaci za zaštitu prirode upozoravaju: Malostonski zaljev više vrijedi bez apartmana
Prijedlog izmjena i dopuna Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije zbog izgradnje ugostiteljsko-turističkog naselja nedaleko od Stona, neposredno uz more, a neminovno i unutar posebnog rezervata u moru Malostonskog zaljeva, suprotan je Zakonu o zaštiti prirode. Na osnovi postojećih znanstvenih podataka i spoznaja, smatramo da je prijedlog štetan jer ugrožava kvalitetu mora i kamenica u uzgajalištima, gospodarske djelatnosti koja je visokoisplativa i koja bi trebala pridonijeti razvoju kvalitetnog i ekskluzivnog turizma
“Prijedlog izmjena i dopuna Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije zbog izgradnje ugostiteljsko-turističkog naselja nedaleko od Stona, neposredno uz more, a neminovno i unutar posebnog rezervata u moru Malostonskog zaljeva, suprotan je Zakonu o zaštiti prirode. Na osnovi postojećih znanstvenih podataka i spoznaja, smatramo da je prijedlog štetan jer ugrožava kvalitetu mora i kamenica u uzgajalištima, gospodarske djelatnosti koja je visokoisplativa i koja bi trebala pridonijeti razvoju kvalitetnog i ekskluzivnog turizma”, stav je dubrovačkog Instituta za more i priobalje, koje prihvaća hrvatska stručna javnost.
Ciljane izmjene
Naime, Dubrovačko-neretvanska županija uputila je ciljane izmjene Županijskog prostornog plana na području Dube Stonske površine 13 hektara na kojem bi se gradio turistički resort s 550 kreveta, marina i privezište za jahte.
Institut za more i priobalje smatra predloženu izgradnju iznimno štetnom za ekosustav mora u Malostonskom zaljevu. Ulaganja i korist bili bi puno manji od štete koja bi se izazvala devastacijom Malostonskog zaljeva, koji uživa zaštitu posebnog rezervata u moru.
“Iako smo turistička zemlja, ne vidimo potrebu za razvijanjem turizma pod svaku cijenu uz upropaštavanje gospodarske grane marikulture, koja stoljećima omogućuje život tamošnjem stanovništvu”, mišljenja su stručnjaci Instituta za more i priobalje.
“Općina Ston, ali i ostale pelješke općine, trebale bi planirati svoj razvoj i ulaganja u turističku infrastrukturu na južnim obroncima Pelješca, čije su obale atraktivnije za takvu vrstu djelatnosti, čime bi se potaknuo obostran razvoj gospodarskih djelatnosti koje u principu ne mogu uspješno egzistirati zajedno”, zaključak je nedavno održanog okruglog stola u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu posvećenog najavljenoj turističkoj izgradnji u Malostonskom zaljevu, na kojemu su sudjelovali eminentni stručnjaci iz područja zaštite prirode.
“U zaljevu postoje idealni uvjeti za reprodukciju i proizvodnju školjkaša s najvišim standardima njihova zdravstvenog stanja. Četverostruko povećanje broja turista moglo bi ugroziti zdravstveno stanje kamenica (štetne bakterije i virusi koji potječu od kupača, teški metali s plovila i s prilaznih cesta). Ne postoji istraživanje dinamike vode u zaljevu, a prema gruboj procjeni, izmjena vode u kritičnom razdoblju ljetnog turizma traje do 200 dana. Izgradnja jednog turističkog objekta izazvala bi daljnju izgradnju hotela i kupališta, degradaciju kvalitete mora i ugrožavanje razvoja gospodarske aktivnosti, koja je visoko isplativa i komplementarna hotelskom turizmu najviše kategorije”, zaključuje se u priopćenju HAZU nakon opsežne rasprave o turističkoj izgradnji u Malostonskom zaljevu – posebnom rezervatu u moru.
Stručnjaci za zaštitu prirode nisu suglasni ni s najavljenim izmjenama Zakona o prostornom uređenju i gradnji kad su u pitanju objekti za marikulturu. Stručnjaci Instituta javno su se usprotivili skidanju zaštita s kopnenog dijela u zoni marikulture jer bi to bila katastrofa za Malostonski zaljev. Oni, pak, drže da je riječ o legalizaciji moguće gradnje apartmana.
Piše: Stanislav Soldo
Link na originalni članak