Bicikl i piva
17.7.2014. 9:51:46h
170-kilometarski izlet uz Dravu i Dunav: Odmor u Apatinu uz čašu Jelen piva
Riječ je o 170 predivnih kilometara puta i sporednih cesta koji prolaze uz Dravu i Dunav
/ glas-slavonije.hr

Bicikl je kao prijevozno sredstvo zapostavljen. Baš je takav zaključak nas dvojice biciklista - rekreativaca koji smo se uvjerili da je u jednom danu moguće na dva kotača s užitkom proći nekih 170 kilometara uz Dravu i Dunav, rekreirati se, ali obaviti pri tome turistički obilazak mjesta na koja se automobilom rijetko zalazi, pa i skromnu kupnju u susjednoj zemlji.
Još davno prije odlučili smo provozati se biciklima tim “još većim krugom”, kako smo ga nazvali, samo smo za tu vožnju čekali pravu priliku. Pružila se nedavno, točnije početkom srpnja.
Za početak bi bilo dobro pojasniti što bi to bio “još veći krug”. Naime, mnogi biciklisti iz Osijeka, koje se redovito viđa kako jurcaju Biljskom cestom, imaju uvriježeni naziv za tzv. mali i veliki krug. Mali krug ili mali krug na Lug predstavlja dionicu od nekih pedesetak kilometara, ovisno iz kojeg se dijela Osijeka polazi, koja se vozi kroz Bilje, Vardarac, Lug, Kozjak, Kopačevo i ponovno do Bilja i Osijeka. Veliki krug je nešto dulji, vozi se do Kneževih Vinograda, odnosno Batine, a ponekad i samo do Suze, pa potom preko Mirkovca, Sokolovca, Kozjaka i Kopačeva do Bilja i Osijeka. Ima tu i mnogo drugih varijanti - s vožnjom do naselja Tikveš ili do Zlatne grede, Karanca, Kotline, do vidikovca na Banovu brdu, Podolja itd. No, u svakom slučaju za vožnju bicikla Osječanima su to omiljene rute. Pored svih tih dionica, osmislili smo i kolokvijalno ga nazvali “još veći krug”, koji polazi od Osijeka, vozi se preko Aljmaša i Erduta do Bogojeva, Apatina i Sombora te potom preko Bačkog Monoštora i Bezdana u Vojvodini ponovno vraća u Hrvatsku preko Batine i potom Zmajevca, Suze, Mirkovca, Sokolovca, Tikveša, Kopačeva i Bilja do Osijeka. I upravo smo se provezli tim “još većim krugom” na jednodnevnom biciklističkom izletu, koji ćemo opisati na stranicama Glasa Slavonije.
Riječ je o 170 predivnih kilometara puta i sporednih cesta koje prolaze uz Dravu i Dunav. Provezli smo ih bez prevelikog jurcanja, prije bismo rekli - onako laganini ili cikloturistički, s čestim zaustavljanjem - ponekad zbog dobrog prizora koji smo željeli snimiti ili jednostavno zbog piva koje smo poželjeli popiti na nama baš zgodnom mjestu. I još da ne bude zabune kod nekih koji drže da je vožnja bicikla na duge staze ili “još veće krugove” za neke nadljude. Uopće se ne smatramo nekim maratoncima ili chuck norrisima te smo uvjereni da svatko tko redovito vozi bicikl na posao i s posla može pokušati s malim krugom, pa onda i velikim, i uvjeriti se da je pedesetak i više kilometara pedalanja itekako dostižno. Posebice kada se u vožnji i uživa.
Krenuli smo u pola osam tog sunčanog jutra, relativno skromno opremljeni - u bisagama su bile uglavnom boce s pićem, pokoja banana i pločica sa žitaricama. Bile su tu, istina i rezervne gume, bez kojih se ne polazi ni do Tikveša, no na svu sreću nisu nam bile potrebne. Nije nam bio potreban ni alat, jer smo prošli bez ikakvog i najsitnijeg kvara. Bicikli su ionako prošli redoviti servis kod Gebe (Slavena Getoša, nap. a.), za one koji ne znaju - u Extremesportu - poznatoj osječkoj biciklističkoj trgovini i servisu koji je za većinu osječkih biciklista nezaobilazan.
Uz polja tek procvjetalih suncokreta i toliko zanimljive slike njiva s velikim valjcima sprešane slame, lagano smo pedalali do Aljmaša. Nastojali smo se maknuti od gustog prometa s glavne ceste koja od Osijeka vodi do Erduta i graničnog prijelaza te smo od Aljmaša prošli brežuljkastim dijelom Aljmaš Planine, Dalj Planine i Erdut Planine, teško se othrvavši želji za posjetom nekoj od vinarija na tom putu. A ima ih s itekako dobrim vinima, od Janečića, Iurisa, Brzice i Sibera, do najveće vinarije Erdutskih podruma.
S mosta, dok smo prelazili moćni Dunav spuštajući se prema graničnom prijelazu Bogojevo, vidljivo je koliko erdutska tvrđava dominira nad velikim dijelom Bačke i postaje jasno zašto su srednjovjekovni velikaši odabrali baš Erdut za mjesto na kojemu će živjeti. Srpskoj policiji, kao i carinicima biciklisti nisu neka novost, tako da smo se na prelasku granice zadržali minutu-dvije, nastavljajući pedalati do Bogojeva. Produljilo nam je to put za oko 10-ak kilometara, ali željeli smo vidjeti koliko naših građana dolazi u kupnju u to najbliže mjesto u Srbiji. No, o šopingu i cijenama, pa i odličnom restoranu Niš, sa zanimljivim vrtom, pisat ćemo drugom prilikom.
Nastavili smo preko Sonte i Svilojeva do Apatina. Zanimljivo je kako je na toj cesti promet relativno rijedak, što je za vožnju bicikla izvrsno. Kada je promet u pitanju često se prisjećamo stare bojazni jednog našeg biciklističkog prijatelja koji je na mjestima s gustim prometom znao govoriti kako bi nas mogao zveknuti neki auto ili kamion i da bismo zbog biciklističkih hlačica mogli umrijeti - kakve li sramote - kao “pravi muškarci” - u tajicama i s pelenama na guzici.
A u Apatinu smo prvi put napustili naša biciklistička sjedala zavalivši se u malo udobniju stolicu jednog birca kod gradske tržnice. Popili smo, jasno, do 1991. godine i na našim prostorima dobro pozato Jelen pivo iz Apatinske pivovare. Pivovaru su, valja podsjetiti, osnovali Nijemci koji su se tu doseljavali polovinom 18. stoljeća i sagradili Apatin kao važan trgovački grad na Dunavu. Apatinska pivovara danas je zajedno sa Zagrebačkom pivovarom u sastavu jedne od najvećih svjetskih pivarskih kompanija - Molson Coors. A među važnim pivarskim brendovima ovog koncerna su Ožujsko pivo, Jelen, Nikšićko pivo, Staropramen, Lowenbrau, Beck's i Stella Artois. Pivski znalci bi unatoč širokoj lepezi poznatih piva uvijek izabrali - lokalno pivo. Držali smo se tog pravila...

Piše: Igor Mikulić / Ivica Korman

COPYRIGHT!
Svi tekstovi, slike, zaštićeni trgovački znaci te sa bilo koje druge osnove zaštićeni "objekti/subjekti" zakonom o autorskim ili drugim pravima postavljeni na ovom portalu u vlasništvu su izvora koji je naveden uz određenu sliku ili tekst te su objavljeni uz odobrenje nositelja autorskih prava. Svi materijali sa izvorom Croatialink.com u vlasništvu su našeg portala i mogu se koristiti isključivo uz pismeno odobrenje uredništva portala. Korištenjem odnosno pregledavanjem našeg portala slažete se sa uvjetima korištenja portala.
PRAVNA NAPOMENA!
Portal CroatiaLink.com napravljen je u dobroj vjeri i koristite ga na vlastitu odgovornost.
©CroDodo, 2004 ~ 2024, All rights reserved