U sklopu Istria Gourmet festivala, koji se održava kao paralelna enogastronomska manifestacija koja prati umaški ATP Croatia Open, sinoć je održana vinska radionica "Malvasia Tour Istra" u organizaciji udruge vinogradara i vinara Istre Vinistra.

Posjetitelji su uz stručno vođenje someliera Sandija Parisa imali priliku iz ridl čaša, "koje lako otkrivaju eventualni defekt i silaznu putanju vina", upoznati osnovna značajke i razlike između tradicionalnih i osuvremenjenih malvazija, kao i manje ili više uspješne pokušaje stvaranja osobitih podvrsta malvazija.

Radionica je realizirana u sklopu hrvatsko-slovenskog europrojekta "Putevima malvazije istarske" koji teži promociji malvazije.

- Cilj projekta je integracija vina istarske malvazije, a time i Istre, u zajednički prekogranični turistički proizvod te brendiranje malvazije, kazala je voditeljica projekta Sanja Radeka iz porečkog Instituta za poljoprivredu i turizam, vodećeg partnera projekta. To planiraju učiniti kroz "evaluaciju i karakterizaciju različitih stilova malvazije", a na pitanje smjera li ovaj projekt k zajedničkoj oznaci izvornosti jedinstvene istarske malvazije Radeka kaže da je projekt vremenski ograničen (započeo u siječnju, a završava u lipnju dogodine), ali da je to zajednički dugoročni cilj.

Partneri projekta su Poljoprivredni institut Slovenije iz Ljubljane, Fakultet za turističke studije iz Portoroža pri Sveučilištu u Primorskoj, Društvo vinogradara slovenske Istre iz Mareziga, Konzorcij istarskog vina iz Izole te Vinistra.

- S hrvatske strane u projektu sudjeluju 32 vinara, a sa slovenske 22. Detaljno smo obradili fizikalno-kemijski sastav tih vina, aromatski i fenolni profil te senzorna analiza, a sve s ciljem stvaranja baze podataka različitih stilova malvazije i proizvođača koja će biti objavljena na interaktivnoj karti na malvasia-touristra.eu, najavila je Radeka.

- Berba 2013. je bila jako dobra, niži urodi, ali puno bolja kvaliteta grožđa, kazala je Ana Ritoša iz porečkih Vina Ritoša dodavši da ona dobivanje "sauvignonskog štiha" povezuje s korištenjem izmjenjivača toplina koji ne dozvoljava oksidaciju mošta.

Ivica Matošević je predstavio posebnu malvaziju Alba Robinia iz Krunčića koja je odležala u bačvi od akacije (bagrem) kako bi se istakao miris bagrema po kojima je to vino autentično poznato, dok je Albert Benvenuti iz Kaldira donio vrlo rijetku, ali izvrsnu desertnu malvaziju.

Malvazija San Salvatore od presušenih bobica iz 2010. godine dobila je ime po brdu kraj Kaldira koji se nalazi na 400 metara nadmorske visine gdje se nekad nalazio stari Kaldir, kazao je Benvenuti dodavši da takva visina vinu daje izraženu svježinu i potrebnu kiselinu. U obzir mogu doći samo stare loze, prinos po trsu mora biti reduciran, a berba započinje nešto kasnije nego inače.

Posjetitelji su također mogli kušati malvaziju Damijanić iz Fuškulina i Vivoda iz Rovinja. Sušenje traje od dva do šest mjeseci, a fermentacija od tri do šest mjeseci. No, ni tada nije sve gotovo, jer slijedi odležavanje vina godinu i pol u bačvama od slavonskog hrasta.

Piše: A. Dagotin