Položaj između mora i planina kreirao je jedinstvenu gastronomsku priču Opatije i Rijeke s podjednako dobrim ribljim specijalitetima kao i onima od mesa. Od svježih, sezonskih autohtonih namirnica šefovi ovdašnjih restorana kreiraju najmaštovitije specijalitete pa je ovaj dio Kvarnera omiljena destinacija ljubitelja kreativne kuhinje, ali i tradicionalnih jela koji se nude u brojnim oštarijama i konobama.

Svako godišnje doba nudi novi doživljaj, tako je jesen u znaku šumskih plodova poput gljiva i lovranskih maruna, proljeće zamiriši trešnjama i divljim šparogama, a ljeto obiluje svježim ribama, školjkama i nadaleko poznatim kvarnerskim škampima.

Uz dobru hranu i vino ide i dobra glazba, a toga u Opatiji i Rijeci ne nedostaje. Tijekom čitavoga studenoga u Rijeci se održava Jazz time festival, a u Opatiji krajem mjeseca 10. izdanje Jazz Ex-Tempore s umjetnicima iz Španjolske, Velike Britanije i Hrvatske.

Prosinac je u znaku adventa i blagdana s nizom manifestacija, sajmova, kazališnih predstava i klizalištem na obali. To je mjesec i kada opatijski hoteli, restorani, galerije, izložbeni paviljoni i muzeji zamirišu po najslađoj slastici na svijetu.

Naime, u prvom vikendu prosinca održava se Festival čokolade na kojem se predstavljaju najbolji domaći i svjetski brendovi, ali i mali specijalizirani proizvođači slastica.

U prvom tjednu prosinca veselo je i u riječkim restoranima i konobama, ali i na Korzu jer se u to vrijeme održava atraktivna manifestacija RI gastro.

Siječanj i veljača u Opatiji i Rijeci posebno su iskustvo zahvaljujući karnevalskim događanjima koja su toliko raznolika i atraktivna da se ova tradicija duga 560 godina naziva i „peto godišnje doba“. U to vrijeme veselja i kreativnosti održavaju se opatijska utrka vozila na kugličnim ležajevima Balinjerada i Riječki karneval koji svake godine posjeti više od stotinu tisuća ljudi, a užim središtem tog grada posljednje nedjelje karnevalskog razdoblja u Međunarodnoj karnevalskoj povorci prođe više od stotinu karnevalskih grupa s oko 10 tisuća sudionika.

Za ‘poslovnjake’ i rekreativce
Ukazom cara Franje Josipa 4. ožujka 1889. Opatija je proglašena lječilištem, nakon što su izgrađeni hoteli i vile, uređeni parkovi, putovi i pristanište te Lunogmare, atraktivna šetnica uz more do Lovrana. Na toj tradiciji stasale su suvremene zdravstvene ustanove i moderni wellness centri u Opatiji i Rijeci čiji su tretmani bazirani na jedinstvenoj kombinaciji mediteranske i planinske klime.

Šetnice uz obalu, stotine kilometara pješačkih i biciklističkih staza na Učki, pedeset kilometara biciklističke transverzale Riječkog prstena, skijalište na obližnjem Platku s pogledom na more, te uređene penjačke staze, zadovoljit će rekreativce svih razina, a padobranski sportovi parajedriličarstvo i zmajarenje namijenjeni su najhrabrijim ljubiteljima aktivnog turizma.

Izvrsna prometna povezanost, više od 70 moderno uređenih kongresnih dvorana, 130 godina iskustva u organizaciji kongresa i konferencija, Opatiju i Rijeku čine atraktivnom destinacijom poslovnog turizma u kojoj se organizira u prosjeku 650 skupova godišnje.

Mediteranska otvorenost i srednjoeuropski šarm
Atmosferu Rijeke najbolje ćete osjetiti posjetite li Korzo, najpoznatiju ulicu u gradu, na čijem se mjestu do kraja 18. stoljeća nalazila šljunčana morska obala, brodogradilište i gradska loža. Na središtu Korza Gradski je toranj sa satom, jedan od simbola grada, pod kojim se već dva stoljeća sastaju Riječani, nastavljajući razgovore u kafićima kojima obiluje ovo omiljeno šetalište.

Rijeka istodobno nudi otvorenost mediteranskoga grada sa životopisnim ulicama na kojima se odvija život, ali i ozračje srednjoeuropskih gradova prije svega zahvaljujući dominantnom historicističkim stilom u arhitekturi.

Oduševit će vas ljepota njezinih građevina, poput palača Modello, Ploech, Jadran ili Guvernerove palače, zgrade Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, ali i brojni sakralni objekti među kojima je katedrala sv. Vida ili crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije s Kosim tornjem.

Iznad grada, na brdu Trsat, koje je poznato po Svetištu Majke Božje Trsatske, izdiže se jedinstveni Trsatski kaštel, srednjovjekovna utvrda, jedna od najstarijih u Hrvatskom primorju s koje se pruža veličanstven pogled na Rijeku i okolicu.

Piše: Petra Rabadan

U gradu kamelija
Kada je riječki patricij i trgovac Iginio Scarpa u parku zasađenom mediteranskim i suptropskim biljem 1844. sagradio neoklasicističku vilu koju je nazvao Angiolina po svojoj tada već pokojnoj supruzi, počinje razvoj Opatije kao turističkog središta.

Osim brojnih prijatelja i poslovnih partnera obitelji Scarpa, u vili su boravili mnogi uglednici tadašnjeg društvenog i političkog života. Tako je u Angiolini boravio hrvatski ban Josip Jelačić sa suprugom, a čitavu kupališnu sezonu 1860. u njoj je boravila i supruga cara Ferdinanda I., carica Marija Ana. Danas u Villi djeluje Hrvatski muzej turizma, a u prekrasnom parku koji je okružuje posebno se ističu grmovi japanskih kamelija.

Nježna kamelija postala je najpoznatiji ukras opatijskih parkova u 18. i 19. stoljeću, a i danas krasi vrtove i perivoje opatijske rivijere te je - uz skulpturu djevojke s galebom na šetnici Lungomare - postala zaštitni znak ovoga grada.

Villu Angiolinu 1882. kupilo je Austrijsko Društvo Južnih željeznica, koje je dvije godine kasnije izgradilo prvi hotel na istočnoj obali Jadranskog mora, pa se godina njegova otvaranja smatra i godinom osnivanja hrvatskog hotelijerstva.

Samo godinu kasnije 1885. otvoren je hotel Kronprinzessin Stephanie, nazvan po supruzi prijestolonasljednika Rudolfa, čiji su najpoznatiji gosti u to vrijeme bili austrijski car Franjo Josip I. i irski pisac James Joyce.

No, još su mnoge slavne osobe posjetile ovaj grad, među njima i poznata plesačica Isadora Duncan, kompozitor Gustav Mahler, znanstvenik Albert Einstein, te izumitelji flima, braća Lumiere.

Link na originalni članak