Slučaj Opatijca Huanita Luksetića i Puljanke Minje Vuksan Dobran koji su uzgajali konoplju tvrdeći da se tako liječe od multiple skleroze potaknuo je raspravu o njenoj upotrebi u medicinske svrhe.

Iako se malo tko može protiviti nečemu što umanjuje patnju teško bolesnima, mnoga pitanja – što konvencionalna, što kreativna - ipak ostaju otvorena. Jedno od njih, s kojim su se sve zemlje suočile, je za koje će se bolesti taj lijek koristiti, odnosno hoće li se tolerirati samo za najteže slučajeve ili i one s manje dramatičnim simptomima.

O načinu na koji se društvo postavi prema tom zdravstvenom problemu ovisi i niz drugih pitanja, primjerice može li se istarsko gospodarstvo, osim na prirodnim ljepotama i kulturi, temeljiti i na zdravstvenom turizmu. U Kaliforniji u SAD-u upotreba konoplje dozvoljena i za liječenje sasvim uobičajenih smetnji poput nesanice, migrene, PMS-a, PTSP-a i depresije, dok se u Europi ona zasad može koristiti samo za rak, epilepsiju ili multiplu sklerozu.

Slijedeće je pitanje kako regulirati uzgoj konoplje (latinski cannabisa) i nadzirati za što se ona koristi. Naime, marihuana se kao rekreativna droga u obliku osušenih cvjetova i listova može dobiti ne samo iz indijske, već i iz obične, odnosno industrijske konoplje, ili konoplje „sative“, iako njen psihoaktivni učinak nije jak kao u slučaju indijske konoplje.

Još uvijek nema suglasja ni oko toga treba li uzgoj i proizvodnju dopustiti samo tvrtkama i poljoprivrednicima koji će to prodavati farmaceutima, ili bi trebalo dozvoliti i kućni uzgoj za osobnu uporabu. Kalifornijska praksa dozvoljava registriranim pacijentima da uz preporuku liječnika uzgajaju konoplju za vlastite zdravstvene potrebe, te je konzumiraju pušenjem, inhaliranjem preko tzv. vaporizatora ili kao dodatak prehrani. 

U Hrvatskoj je uzgoj industrijske konoplje legalan samo za proizvodnju ulja, brašna i hrane za životinje

U Hrvatskoj je uzgoj industrijske konoplje legalan, ali samo za proizvodnju ulja, brašna, hrane za životinje i ostale prehrambene svrhe, pri čemu se upotrebljavaju samo sjemenke, dok se ostali dijelovi biljke moraju uništiti. Treba imati i posebnu dozvolu Ministarstva poljoprivrede, koja se izdaje na temelju pravilnika, i uz strogi nadzor. Udio THC-a, spoja koji se nalazi u konoplji i koji ima omamljujući efekt, ali koji ujedno nije i najzaslužniji za ljekovitost, mora biti ispod 0,2 posto u suhoj tvari.

Ministarstvo zdravlja nedavno je najavilo da će osnovati stručno povjerenstvo koje će raspravljati o zdravstvenoj opravdanosti korištenja konoplje u medicinske svrhe, odnosno za korištenje lijekova na bazi kanabinoida. Predvodit će ga Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode. Ukupna površina zasijana konopljom u Hrvatskoj iznosi 175 hektara. Istarske smo političare pitali slažu li se s upotrebom te biljke za medicinske svrhe.

Od Davora Pinzana iz IDS-ovog ureda za odnose s javnošću doznali smo da se ta stranka ne protivi uzgoju industrijske konoplje, pa čak ni uporabi marihuane u medicinske svrhe, pod uvjetom da je mišljenje struke takvo da lijekovi na bazi kanabinoida mogu biti od pomoći teško oboljelima. Ipak, uporabu marihuane u rekreativne svrhe zasad ne podržavaju.

IDS protiv legalizacije upotrebe lakih droga u rekreativne svrhe

„Protivimo se legalizaciji upotrebe lakih droga u rekreativne svrhe sve dok se ne provedu stručne studije o posljedicama liberalizacije lakih opijata. Naime, još uvijek nije poznato  kakve će posljedice za društvo imati liberalizacija te da li će se time smanjiti ili povećati stopa kriminala i ugroženost najmlađih. Ovaj problem zaslužuje posebnu pažnju i pridajemo mu veliku važnost te kao stranka ulažemo znatne napore u suzbijanje zlouporabe opojnih droga“, poručuju iz IDS-a.

Šarić: Moramo pronaći način da tim ljudima olakšamo teške trenutke

Maja Šarić, predsjednica županijskog SDP-a osobno podržava legalizaciju uzgoja indijske konoplje u medicinske svrhe,  pod uvjetom da se uzgoj i proizvodnja  kontroliraju i da se ne dozvoli bilo kakva zloupotreba. - To podrazumijeva da je za sve lijekove i ostale medicinske preparate potrebno provesti istraživanje, što naravno i košta, te ishoditi odobrenje nadležnih institucija i povjerenstava. Znamo da  će čovjek koji boluje od neke teške bolesti posegnuti za bilo kakvim sredstvima koja će mu olakšati bol, možda i suzbiti bolest, čega smo svjedoci i u ranijoj povijesti.  Moramo pronaći način da tim ljudima olakšamo teške trenutke i pomognemo im koliko je to moguće, kaže Maja Šarić.

Dodaje da je opće poznato da crno tržište medicinskoga kanabisa postoji te da je ono najlošija opcija kako za pacijente, koji nabavljaju proizvod upitne kvalitete i medicinske učinkovitosti po nerealno visokim cijenama, tako i za državu.

Roce: Radio sam u zatvorskom sustavu i znam da svi počinju s jednim jointom

Istaknuti istarski HDZ-ovac Marino Roce smatra da uporabu konoplje u medicinske svrhe pod kontrolom Ministarstva zdravlja ili druge ustanove treba dozvoliti, ali apsolutnu legalizaciju ne, jer bi se time omogućilo ono što je dosad  bilo kažnjivo  - a to je trgovanje drogom.

- Radio sam u zatvorskom sustavu i prema svjedočenjima zatvorenika koji su tamo bili zbog droge znam da su svi počeli s jednim jointom, priča Roce.

Kajin: Prema toma sam izuzetno konzervativan - rezerviran i sumnjičav

Damir Kajin iz Istarskih demokrata još je oprezniji. - Prilikom upotrebe  bilo kojeg opijata, pa i u medicinske svrhe, izuzetno sam konzervativan, prema tome rezerviran i sumnjičav. Bez da se nedvosmisleno izjasni liječnička struka, apriori sam protiv. Mene ne zanimaju glasovi. Mislim da medicina ima alternativu, a marihuana je za mene put do težih droga. Kod industrijske konoplje to bi moglo funkcionirati uz ozbiljan nadzor, ali nismo ga u stanju omogućiti u jednoj pravno neuređenoj državi kao što je Hrvatska, poručuje Kajin.

Tireli: Apslutno podržavam legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe

Za razliku od Kajina, Labinjanka Nansi Tireli, predsjednica Hrvatskih laburista, puno odlučnije podržava terapijske inovacije u vidu plodova majke zemlje.

- Legalizacija kanabisa u medicinske svrhe? Definitivno sam za! Činjenica je da tržište postoji, dakle potražnje ima, pa se onda nađe i ponuda. U bolesti čovjek bi probao gotovo sve i najvećim dijelom zbog toga, kvaliteta onoga što se prodaje ne smije biti upitna. Legalizacija je nužna zbog kontroliranih uvjeta proizvodnje, korištenja i kvalitete. Nužna je svakako studija prave učinkovitosti, ali legalizacija kanabisa za medicinske svrhe u velikom broju zemalja EU-a pokazuje da  opravdanost za to postoji.  Zaključno, pitamo li svakog bolesnog čovjeka koji treba ikakav lijek želi li ga dobiti u ljekarni ili na ulici, odlučit će se za ovo prvo, rekla nam je Tireli.

Marijan: Nije moguće utvrditi je li netko uzgajao konoplju za vlastito liječenje

Ranko Marijan s Vrhovnog suda izjavio je Jutarnjem listu da u praksi nije imao slučaj da je utvrđeno da je osoba uzgajala indijsku konoplju za vlastito liječenje budući da to nije moguće utvrditi. To bi, kaže, morao utvrditi medicinski vještak no to nema smisla jer takvo liječenje kod nas nije legalno, a sama medicina ne priznaje nedvojbeno blagotvorne učinke. Ipak, dodaje, većina optuženika na sudu u obrani tvrdi da je uzgajala za osobno liječenje. Općinski sudovi uzgajivače u pravilu osuđuju, no Vrhovni sud u slučaju žalbe kazneno djelo najčešće proglasi beznačajnim ukoliko je količina stabljika manja od deset i ukoliko ranije nisu osuđivani.

Piše: Kristian Stepčić Reisman
Link na originalni članak