Digitalizacija turizma
27.11.2014. 9:25:32h
Digitalni turizam je budućnost i za Hrvatsku
Sustavi za proširenu stvarnost već danas značajno utječu na područja poput medicine, obrazovanja, zabave i građevinarstva, a mogli bi promijeniti i turizam, kao i općenito način na koji stupamo u interakciju s računalima i podacima
senza senso / flickr.com

Sustavi za proširenu stvarnost već danas značajno utječu na područja poput medicine, obrazovanja, zabave i građevinarstva, a mogli bi promijeniti i turizam, kao i općenito način na koji stupamo u interakciju s računalima i podacima

Augmented Tourism Lab je inicijativa koja istražuje suvremene te inovativne informacijske i komunikacijske tehnologije u turističkoj i ugostiteljskoj industriji, čiji članovi žele stvoriti nove standarde, principe i smjernice za uspješno usvajanje i primjenu ICT-a u turizmu i ugostieljstvu.

Naša sugovornica Zornitsa Yovcheva djeluje u sklopu te inicijative, a dio je i incijative Digital Tourism Think Tank. Specijalizirala se za korisničko iskustvo na mobilnim uređajima, istražuje područja vezana uz putovanja i turizam. Radio kao konzultantica za mobilna rješenja i korisnička iskustva.

Kao gošća nedavno održane konferencije Zadar DigIT govorila je o ključnim prilikama te izazovima u turizmu koji koristi pametna rješenja proširene stvarnosti (augmented reality, AR).

Što je potrebno kako bi tehnologija proširene stvarnosti sazrijela i postala šire prihvaćenom?

Napredak u dva ključna područja: tehnološkom i u interakciji ljudi s računalima. Tehnološki napredak omogućit će jeftine i dostupne zaslone koji dobro izgledaju i može ih se nositi po cijele dane u raznim okolnostima i okruženjima.

Napredak interakcije ljudi s računalima odnosi se na to koliko je relevantno, korisno i jednostavno koristiti takve sustave. To je ključno kako bi AR izašao iz laboratorijskih uvjeta i postao masovno korištenom tehnologijom.

Koji su najveći izazovi, ograničenja i opasnosti kad je AR u pitanju?
Izazova je više, no trenutno postoje tri ključne prepreke. Kao što sam već rekla, potreban je napredak tehnologije. Većina sustava još uvijek ne prati precizno poziciju i gledište korisnika. To znači kako ne možemo još dovoljno dobro usaglasiti virtualne informacije s fizičkim objektima, naročito na otvorenom.

Drugo, sadržaja je još uvijek jako malo. Želimo li da turisti počnu koristiti AR, trebamo im ponuditi relevantan, cjelovit i zanimljiv sadržaj, što nije lako i traži puno vremena.

Treće, razvoj za AR je vrlo skup. Nema puno tvrtki i poduzetnika koji ga si mogu priuštiti. A potreban nam je doista koristan, jednostavan za korištenje, pristupačan i zanimljiv sadržaj.

Na kojim područjima očekujete proboj za AR do široke publike u idućih tri do pet godina?
Malo je poznato kako je prvi sustav proširene stvarnosti razvio Ivan Sutherland šezdesetih godina prošlog stoljeća. Od tada su takvi sustavi razvijani uglavnom za vojne potrebe.

Danas smo svjedoci velikom napretku u nekoliko ključnih podrućja: medicini, obrazovanju, zabavi i arhitekturi, odnosno građevinarstvu. Iako zasad ne bilježi značajan napredak, turizam je također ključan za razvoj AR-a.

No, vjerujem kako će rasprostranjenijem korištenju AR-a najviše pridonijeti marketing i oglašavanje. Već smo imali prilike vidjeti nekoliko iznimno uspješnih kampanja koje su koristile proširenu stvarnost. Mislim kako će s vremenom taj trend ne samo opstati, već će se i proširiti.

Hoće li AR postati dominantan na nekom području ili će ostati rubnom tehnologijom?
Ima potencijal postati najintuitivnijim korisničkim sučeljem kad je prijenos informacija u pitanju. Prirodno se želimo maknuti od računala i donijeti virtualne informacije u stvarni svijet.

Smatram kako je AR ključan za ostvarenje te vizije i kako će postati dominantan način pristupa i korištenja informacija. Koncept je tako jednostavan i toliko moćan da sam uvjerena kako će nam promijeniti živote.

Tko je otišao najdalje u razvoju i primjeni sustava za proširenu stvarnost?

Teško je odabrati jednu tvrtku jer je ponuda vrlo raznovrsna i dinamična. Djelomično je to i zato što se različite tvrtke bave različitim aspektima tehnologije.

Recimo, veliki igrači koji se bave geo-referenciranim AR-om su Layar, Metaio i AcrossAir. Na razvoju nosivih zaslona rade Epson i Vizux. S druge strane, Blippar, Zappar i Aurasma donijeli su sjajnu značajku, koja omogućava razvoj i isporuku sjajnih marketinških kampanja koje koriste AR.

Također, treba uzeti u obzir i razne tipove zaslona, sadržaja, praćenja i tako dalje. Doista je teško reći tko je najbolji.

Što priželjkujete kad je AR u pitanju? Što biste htjeli imati i moći napraviti, a da danas nije dostupno?
Sustav koji će moći prepoznati namjeru korisnika te spojiti fizičke i virtualne informacije kao da su jedna, jedinstvena cjelina. To je sveti gral te tehnologije. Nadam se kako ćemo to uskoro moći ostvariti.

Kako ubrzati razvoj, primjenu i prihvaćanje AR sustava i kampanja u zemlji poput Hrvatske, naročito u turizmu?
Razvoj kampanja je kompliciran i traži dva preduvjeta. Prvo, korisnici i tvrtke moraju biti svjesniji potencijala koje ova tehnologija nudi, kao i njenih ograničenja. Drugo, bilo koja kampanja od svih udjelničara traži sudjelovanje i timski rad.

Koliko sam mogla vidjeti, u Hrvatskoj su oba prisutna. Stoga mislim kako jako lijepo napredujete

Piše: Miroslav Wranka

COPYRIGHT!
Svi tekstovi, slike, zaštićeni trgovački znaci te sa bilo koje druge osnove zaštićeni "objekti/subjekti" zakonom o autorskim ili drugim pravima postavljeni na ovom portalu u vlasništvu su izvora koji je naveden uz određenu sliku ili tekst te su objavljeni uz odobrenje nositelja autorskih prava. Svi materijali sa izvorom Croatialink.com u vlasništvu su našeg portala i mogu se koristiti isključivo uz pismeno odobrenje uredništva portala. Korištenjem odnosno pregledavanjem našeg portala slažete se sa uvjetima korištenja portala.
PRAVNA NAPOMENA!
Portal CroatiaLink.com napravljen je u dobroj vjeri i koristite ga na vlastitu odgovornost.
©CroDodo, 2004 ~ 2024, All rights reserved