Hrvatska ima najveći udjel turizma u BDP-u u Europskoj uniji. S udjelom od 15,5 posto, na čelu je ljestvice na kojoj slijede Malta s 14,4 posto udjela u BDP-u te Cipar s 11,4 posto, pokazuju podaci Eurostata.
Analiza je također pokazala kako je Hrvatska, uz Maltu, Cipar i Austriju, najpopularnija turistička destinacija u Europi. Naravno, riječ je o tome da se u ovim zemljama ostvari najveći broj turističkih noćenja u odnosu na broj stanovnika.
Smještaj i ugostiteljstvo pritom čine 56 posto prihoda od prodaje u turizmu, dok je taj udjel u Europi znatno niži pa se od "golog smještaja i hrane" uprihoduje 35 posto. Također, smještaj i ugostiteljstvo u Hrvatskoj zapošljavaju 75 posto od više od 120.000 turističkih djelatnika.
Hrvatski je turizam izrazito sezonalnog karaktera, dakle, "utrpan" u nekoliko ljetnih mjeseci. Tako se čak 58 posto noćenja ostvaruje u srpnju i kolovozu, a iako je i u EU ljeto glavna turistička sezona, ipak se tijekom srpnja i kolovoza ostvari tek 33 posto noćenja. U EU zimsko razdoblje nosi četvrtinu fizičkog turističkog prometa. U Hrvatskoj zima nosi mizernih 3,7 posto.
Eurostat se pozabavio i navikama hrvatskih građana kada su u pitanju putovanja. Tako u 2012. čak dvije trećine Hrvata uopće nije putovalo. Od onih koji su to činili samo je 12 posto putovalo u inozemstvo, pri čemu su ostvarili minimalno četiri noćenja. Najviše se putovalo u Italiju, Sloveniju i Njemačku. Dob putnika se nije pokazala kao presudan faktor u odabiru dužeg ili kraćeg putovanja, kao ni prilikom odabira ostati u svojoj zemlji ili otputovati u inozemstvo. Jedino se kod osoba starijih od 65 godina vidi relativno veći interes za dugim putovanjima. S time da Hrvati u pravilu, a to znači u 70 posto slučajeva, putuju automobilom. Čak 42 posto putnika odsjeda je u smještaju koji ne mora platiti, dakle kod rodbine i prijatelja. Samo 20 posto hrvatskih turista ići će u hotel i sličan smještaj. Ako se promatraju isključivo putovanja unutar Hrvatske, čini se da čak dvije trećine njih otpada na besplatan smještaj, dakle spavanje kod prijatelja. Većina Hrvata uopće nije otišla na duži godišnji, a i oni koji jesu, uglavnom su ostajali u Hrvatskoj. Za usporedbu, dok u Hrvatskoj samo 33 posto građana ide na godišnji, u EU je prosjek viši od 50 posto.

Piše: Alenka Juričić