Opatija
Javnost protiv
20.2.2014. 9:37:33h
Glas opatijske javnosti: Kvarner nije samo hotel, već i turistički spomenik
Dio građana podržava modernizaciju čak i kada je riječ o prvom hotelu, starom 130 godina, ali im smeta što se projekti na vrijeme ne prezentiraju javno, no dio smatra da se radi o neoprostivoj devastaciji nastaloj greškom političara i konzervatora kojima je važnije zaštititi izvornost fasade, no spriječiti nadogradnju
alestone3 / flickr.com

» Najstariji hotel na Jadranu i prvi izgrađen u Opatiji prije točno 130 godina, hotel Kvarner će nadolazeću ljetnu sezonu dočekati uz novi »image« – uz sva potrebna odobrenja i dozvole, Liburnia Riviera Hoteli nadograđuju četvrtu etažu u kojoj će se smjestiti deset novih soba. Podizanje kata, odnosno modernizacija njegova vanjskog izgleda u ne tako davnoj prošlosti nije dolazila u obzir, jer takvu rekonstrukciju konzervatori nisu dozvoljavali.

Ernie Gigante Dešković: Zamislite mansardu na Guvernerovoj palači!
  Konzervatori rade probleme kada građani stave krive prošijane, a dizanjem kata na najstarijem hotelu na Jadranu, hotelu Kvarner, dozvolili su devastaciju simbola hrvatskog turizma. Takva njihova odluka je apsolutno neprihvatljiva i stoga smo odlučili pisati Ministarstvu kulture Republike Hrvatske, kako bi ih obavijestili o započetim radovima. Hotel Kvarner suviše je vrijedan da bi ga sagledali samo kroz ekonomsku računicu, zamislite što bi se dogodilo da dozvole recimo napraviti mansardu na Guvernerovoj palači ili Mimari u Zagrebu – ovim je riječima jučerašnju press konferenciju otvorio Ernie Gigante Dešković, predsjednik Nezavisne liste i gradski vijećnik Opatije. Rekao je kako smatra da bi hotel Kvarner trebao biti zbog svoje vrijednosti i važnosti u kulturnom i turističkom smislu izuzet iz Liburnia Riviera Hotela u čijem se sastavu nalazi.

  – Ovakvi objekti trebali bi biti pod ingerencijom gradova ili ministarstva kulture, oni ne bi trebali biti devastirani već zaštićeni. Mislim da bi Kvarner trebao biti namijenjen u prvom redu manifestacijama i veličanju opatijskog i hrvatskog turizma, a tek sekundarno kao prostor u kojem se nudi smještaj radi ostvarenja profita. Ljudi koji su na čelu LRH nemaju osjećaj za vrednovanje opatijske i hrvatske baštine i s naše je strane neodgovorno promatrati kako skupina biznismena mijenja ovaj opatijski spomenik turizma – rekao je Dešković ističući kako će zatražiti odgovore tko je sve dozvolio da se započne s ovakvom devastacijom prostora, odnosno tko je dao sve potrebne dozvole za nadogradnju etaže na hotelu Kvarner.

  Press konferenciju Dešković i član njegove liste Vilim Simone iskoristili su i za osvrt na gospodarsku situaciju u Opatiji, ali uputili su i kritike na gradsku vlast koja već dva mjeseca nije sazvala sjednicu Vijeća.

  – Opatijsko gradsko Vijeće ne sastaje se mjesecima, a teme o kojima se treba razgovarati su goruće – gospodarstvo, dizanje kata na Kvarneru, otpuštanje radnika u LRH koje je očito samo odgođeno za koji mjesec – zaključio je Dešković.

Na samu pomisao da bi se nekakvim građevinskim zahvatom mogla promijeniti vanjština hotela Kvarner, konzervatorima, ali i inženjerima arhitekture i povjesničarima umjetnosti doslovce je »padao mrak na oči«. No, s obzirom da i nadležni iz LRH i gradsko rukovodstvo na čelu s gradonačelnikom Ivom Dujmićem kažu da je nadogradnja hotela Kvarner u skladu s novom prostornoplanskom dokumentacijom i da sve što će se napraviti za novo poglavlje u životu ovog znamenitog objekta ima »zeleno svjetlo« nadležnih institucija, a navode potvrđuju i riječki konzervatori, očito je da je negdje u toj priči došlo do drugačijih, liberalnijih stavova i konačne odluke – ne treba baš uvijek robovati prošlosti, već kada se može nastojati pomiriti kulturno naslijeđe i zahtjeve modernoga doba.

  Investicija koja je u tijeku zajedno s depandansom susjedne Ville Amalije, s obzirom da se radi o hotelu s najdužom tradicijom i objektu koji je spomenik arhitektonske baštine, izazvala je međutim velike polemike i među Opatijcima i među gostima, budući da konzervativniji dio javnosti ovu nadogradnju prije doživljava kulturocidom, nego razumnom odlukom koja u slavljeničkoj godini u kojoj Opatija slavi 170 godina organiziranog turizma može donijeti određene pozitivne pomake...

Šutnja je najgora
Mišljenja su podvojena i dok neki oštro kritiziraju sve što bi se moglo dovesti u vezu s »betonizacijom Opatije«, ima i onih koji smatraju da se razvitak turističke privrede mora dozvoliti.

  – Moje mišljenje je da se turizam, ugostiteljstvo i hotelijerstvo moraju širiti, jer život ide dalje i ne može se živjeti u prošlosti. Šetao sam prije nekoliko dana Opatijom i vidio radove na rekonstrukciji Kvarnera, no nije mi se učinilo da ništa »strši« ili »bode u oči«. Čini mi se da će nadogradnja dobro sjesti u prostor i da se pronašlo prihvatljivo rješenje za modernizaciju Kvarnera. Dakako, sve treba biti strogo u skladu s Urbanističkim planom, što u ovom slučaju i jest tako. Zahvat su odobrili i konzervatori, pa nema razloga za zabrinutost – smatra Opatijac Bruno Starčić .

  Slično razmišlja i diplomirani inženjer građevine Mladen Žigulić iz Opatije.

  – Nisam protiv napretka, no javnost mora znati sve što će se dogoditi u prostoru. Najbolji je put za to da se naprave javne prezentacije svih krupnijih zahvata koji će se dogoditi u gradu. Bilo bi lijepo da se na primjer u Zori organizirao skup na kojem se moglo vidjeti kako će izgledati hotel Kvarner nakon rekonstrukcije, a mene bi osobno zanimalo i kako će izgledati novi Royal Milenij hotela. Da se vratim na početak, većina starih i srcu dragih zgrada u Opatiji je izgrađena u vrijeme Austro-Ugarske i naviknuli smo se na njihov izgled. No, vremena se mijenjaju i razvitak se mora dozvoliti, ali sve treba biti u skladu s pravilima struke, pri čemu je zadnja i najvažnija riječ konzervatora. Kroz prošlost je bilo puno zainteresiranih investitora koji su željeli kupiti Kvarner i modernizirati ga, no u to vrijeme konzervatori to nisu dozvoljavali. Sadašnji UPU Opatije uz »zeleno svjetlo« konzervatora dopušta određene intervencije na starim objektima i vjerojatno će ih, osim samog Kvarnera, biti još, no ključ svega je javnost pripremiti na vrijeme, da se mogu prilagoditi promjenama. Recimo, i stari hoteli Bellevue i Palace su svojevremeno podignuti za novi kat... Da zaključim – pravila struke se moraju striktno poštovati, sve mora biti transparentno i uglavnom – svima će nam biti bolje ako se građevinske dizalice izvan sezone budu vrtjele u zraku, jer napretka i novih radnih mjesta mora biti – smatra Žigulić.

Uništene proporcije
Berislav Valušek , opatijski povjesničar umjetnosti, smatra međutim da je nadogradnja Kvarnera nastavak kontinuirane devastacije u opatijskom prostoru.

  – Strah me ići pogledati Kvarner. U ovoj priči najgore je što su i politika i struka amenovali takav potez. Hotelu će biti uništene sve proporcije i trebalo bi ga ispisati iz registra zaštite jer je naružen i uništen. Za ovakvu devastaciju krivi su političari, ali najviše na dušu treba ići konzervatorima – govori Valušek, a na pitanje može li se još što poduzeti kako bi se zaustavila devastacija, dodaje kako je ova priča završena.

  – Jedino što se može poduzeti je tužiti ih UNESCO-u, pokrenuti cijelu mašineriju s vrlo neizvjesnim ishodom, jer gotovo nikada se ne dogodi da se objekt vraća u prvobitno stanje – zaključuje Valušek.

  Eduard Grizilo , dugogodišnji djelatnik Liburnia Riviera Hotela, koji je 37 godina radio u ovoj opatijskoj hotelskoj kući, nadogradnju Kvarnera komentira kao najveću pljusku Opatiji.

  – Konzervatori iz Rijeke s jedne strane ne dopuštaju da fasada bude dvobojna, da se različitom bojom istaknu ornamenti, a s druge strane dozvole gradnju čitavog kata što će definitivno naružiti izgled hotela. To njihovo postupanje u najmanju je ruku čudno. Moje mišljenje dijeli i velik broj Opatijaca s kojima sam razgovarao. Već sam rekao da Opatija s LRH »neće imet sreći« – ističe Grizilo.

  Ravnatelj Državnog arhiva u Rijeci Goran Crnković , prema fotografijama koje je vidio u novinama, zaključuje kako je nadogradnja etaže još jedna u nizu devastacija izvornog ambijenta s prijelaza prošlog stoljeća.

  – Projekt nisam vidio i teško mi je procijeniti kako će sve u konačnici izgledati, ali prema objavljenim fotografijama, čini se da je riječ o montažnom objektu na krovu hotela. Jedino takav projekt mogao se provući kod konzervatora. Moje je mišljenje da se Opatija treba razvijati kao butik destinacija, ali s ovakvim intervencijama to je već sada onemogućeno. Jasno mi je da investitori traže pragmatičnost, veću zaradu, ali ovaj hotel je trebalo sačuvati. Ako su objekte istog arhitekta mogli sačuvati u Austriji i Italiji, ne razumijem zbog čega je ovo učinjeno u Opatiji koja predstavlja i brand urbanizma s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Kapacitete treba ostvarivati na druge načine, a ne devastacijom – kaže Crnković.

Piše: Aleksandra Kućel-Ilić, Marina Kirigin 

COPYRIGHT!
Svi tekstovi, slike, zaštićeni trgovački znaci te sa bilo koje druge osnove zaštićeni "objekti/subjekti" zakonom o autorskim ili drugim pravima postavljeni na ovom portalu u vlasništvu su izvora koji je naveden uz određenu sliku ili tekst te su objavljeni uz odobrenje nositelja autorskih prava. Svi materijali sa izvorom Croatialink.com u vlasništvu su našeg portala i mogu se koristiti isključivo uz pismeno odobrenje uredništva portala. Korištenjem odnosno pregledavanjem našeg portala slažete se sa uvjetima korištenja portala.
PRAVNA NAPOMENA!
Portal CroatiaLink.com napravljen je u dobroj vjeri i koristite ga na vlastitu odgovornost.
©CroDodo, 2004 ~ 2024, All rights reserved