U splitskoj luci započeta je realizacija projekta izgradnje dva vanjska veza za prihvat megakruzera, čija se vrijednost procjenjuje na više od 23 milijuna eura. Projekt koji se naziva kapitalnim i strateškim bez jasnih je procjena utjecaja na okoliš, lokalnu ekonomiju i stanovništvo. Među pitanjima na koja nije jasno odgovoreno su i - kolika je stvarna zarada kada se oduzme šteta koju prouzroče kruzeri? Kakva je dugoročna korist od kruzerskog turizma?
Splitska gradska luka orijentirat će se putničkom prometu te prihvatu brodova na kružnim putovanjima, odlučeno je Strategijom pomorskog razvitka usvojenom na sjednici Vlade krajem srpnja 2014. godine. Unatoč tome što je strategija usvojena tek u srpnju, par mjeseci ranije potpisan je ugovor o izvođenju radova vrijedan više od 23 milijuna eura, a tiče se izgradnje dva vanjska veza za prihvat kruzera koja se financira pomoću kredita Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Riječ je o dužobalnim vezovima na koje će se moći vezati kruzeri duljine do 270 i 320 Hrvatska godišnje uprihodi 53 milijuna eura od kruzera, dok troškovi onečišćavanja okoliša iznose gotovo sedam puta više, odnosno 338 milijuna eurametara s kapacitetom od preko četiri tisuće putnika, a za izvođenje radova zadužene su tvrtke Pomgrad inženjering i Viadukt.

"Ova investicija otvara mogućnost privlačenja najvećih kruzera, brodova koji imaju preko četiri tisuće putnika. Kruzing turizam i zračni promet su u porastu, sve je više ljudi koji se odlučuju za kružna putovanja, a ovaj projekt stavlja Split kao destinaciju na listu najvećih kruzing kompanija", izjavio je ministar Siniša Hajdaš Dončić prilikom potpisivanja ugovora o izvođenju radova.

Radovi su krenuli krajem ljeta te se trenutno nalaze u "nevidljivom", podmorskom dijelu gdje se buši morsko dno radi postavljanja temelja za buduće vezove. Kako je ravnatelj Lučke uprave Split Milan Blaževski rekao, prva faza radova, koja uključuje izgradnju istočnog veza i središnje konstrukcije, bit će gotova do kraja 2015. godine, a druga do ljeta 2016. godine. U sklopu vezova predviđena je i prenamjena zgrade Dalmacijavina, zaštićenog kulturnog dobra, koja je od 2011. godine u nadležnosti Lučke uprave Split. Od tada je zgrada prepuštena propadanju, a njena buduća namjena je još uvijek nepoznata. Iz Lučke uprave su nam rekli da je trenutno u pripremi dokumentacija za izbor konzultanta za studiju predizvodljivosti koja bi dala odgovore na pitanja u kojem pravcu i na koji način treba razvijati projekt prenamjene postojećih objekata, između ostalog i Dalmacijavina.

Od samog se početka projekt vanjskih vezova slavi kao kapitalni, kao projekt koji će Splitu donijeti nove prihode, turiste, pozicionirati grad na svjetsku listu turističkih odredišta, ali se, opet, ne gleda dugoročno. Svakako, infrastrukturu gradske luke treba obnoviti i to je neosporno, ali treba li Procjenjuje se da jedan brod s tri tisuće putnika koji se koristi pogonskim gorivima bogatim sumporom može onečistiti zrak više nego 12 tisuća automobilarazvoj usmjeravati na kruzerski turizam? Kako će to utjecati na grad i njegovu vizuru, stanovništvo, okoliš? Kolika je stvarna zarada kada se oduzme šteta od kruzera? Kakva je dugoročna korist od kruzerskog turizma?

Ako krenemo statistički, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska u 2014. godini bilježi pad kružnih putovanja od 11,3 posto, dok je broj putnika koji su tako ušli u Hrvatsku manji za 15,4 posto u odnosu na 2013. godinu. Prosjek provedenih dana u Hrvatskoj po putniku iznosi dva dana, a većina brodova prvo uplovljava u Dubrovačko-neretvansku županiju (66,4 posto) i Splitsko-dalmatinsku županiju (20,6 posto). Prema podacima iz 2010. godine, Hrvatska godišnje uprihodi 53 milijuna eura od kruzera, dok troškovi onečišćavanja okoliša iznose gotovo sedam puta više, odnosno 338 milijuna eura.

Unatoč tome što je u Hrvatskoj kruzing turizam prisutan već petnaestak godina, Studija utjecaja međunarodnog kruzing turizma na održivost okoliša i dalje ne postoji, nego samo Studija održivog razvoja kruzing turizma u Hrvatskoj iz 2007. godine koja između ostalog navodi kako su daljnja istraživanja potrebna, najviše zbog potencijalne ekološke devastacije.

Posljednja studija Hrvoja Carića i Petera Mackelwortha o utjecaju kruzerskog turizma na okoliš na primjeru Jadranskog mora donosi podatke o ekološkim rizicima i razinama onečišćenja, ali i smjernice za buduća istraživanja koje smatraju nužnim za kontrolirani kruzing turizam.

Autori ističu kako je Hrvatska primjer tipične tranzicijske zemlje sa značajnim rastom ove vrste turizma, ali s malim efektivnim nadzorom onečišćavanja te dodaju kako isključivo profitno orijentirani turizam, poput ovog, ne uzima u obzir negativne eksternalije koje u konačnici dovode do uništavanja turizma u cjelini.

Hrvatska je tek nedavno doživjela porast kruzerskog turizma čije posljedice se najbolje mogu vidjeti na primjeru Dubrovnika. Kada turistička sezona krene, pojavljuju se novinski članci o rijeci turista, velikim kruzerima koji se često nazivaju i plutajućim gradovima što i nije daleko od istine kada se pogleda sadržaj takvog broda. Brojni kafići, restorani, sobe, butici i ostali sadržaji na brodovima sasvim su dovoljan razlog da putnik na kopnu, tj. gradu u koji je brod pristao ne potroši gotovo ništa jer se, logično, potiče potrošnja na brodu. Osim nikakve zarade, što je u isključivo profitno orijentiranom turizmu itekako bitno, golemi brodovi negativno utječu na okoliš te se procjenjuje da jedan brod s tri tisuće putnika koji se koristi pogonskim gorivima bogatim sumporom može onečistiti zrak više nego 12 tisuća automobila.

Osim toga, prema Cariću i Mackelworthu, veliku opasnost predstavljaju otpadne vode, a prema procjenama svaki putnik dnevno proizvede 20 do Lovro Rumora: "Od Vlade smo zatražili da se izradi Studija utjecaja buke u Jadranu pomoću koje bi se mogao ograničiti i kontrolirati promet velikih brodova. Uz to je potrebna kontrola goriva koje dolazi u naše more"40 litara crne vode (voda s fekalijama) i otprilike 120 do 340 litara sive vode (tuševi, perilice, saune i sl.). Jedan od primjera koji jako dobro ilustrira štetu otpadnih voda je fotografija dr. Adama Benovića na kojoj se vidi otpuštanje otpadnih voda ispred UNESCO-om zaštićene dubrovačke stare luke i otoka Lokruma. Negativni utjecaj kruzera nije prošao nezapaženo i od strane UNESCO-a koji je prošle godine upozorio Veneciju i Dubrovnik da "postojeća praksa može dovesti zaštićena područja na popis ugrožene svjetske baštine", misleći pritom na prevelike gužve, ekološke i zdravstvene rizike koji su posljedica lošeg upravljanja kruzerskim turizmom.

O posljedicama kruzerskog turizma u Splitu razgovarali smo s Lovrom Rumorom iz udruge Zeleni Dalmacije koji smatra da je problem u sustavu koji je dopustio izgradnju vezova za prihvat kruzera. U tome vidi kratkoročno razmišljanje, isključivo profitno orijentirano bez dugoročne vizije štetnog utjecaja takve vrste turizma na grad.

"Nismo protiv kruzera i nismo imali problem s dva veza koja su služila za prihvat manjih kruzera, ali sada dolazimo u situaciju da će u luku moći pristati četiri velika kruzera što će stvoriti veliko opterećenje na grad. Želimo razvitak turizma koji se više zadržava u gradu, odnosno da imamo kruzere koji su tu više dana i od kojih grad ima koristi. Da se ovaj zahvat napravio u Sjevernoj luci, sa strane Kaštelanskog zaljeva, to bi rasteretilo promet i gradsku jezgru, ali na ovaj način taj pritisak se samo povećava", govori nam Rumora te dodaje da se ovakav tip turizma negativno odražava na stacionari turizam od kojeg grad ima više koristi.

Rumora ističe kako su brodovi najveći zagađivači, a da je naš najveći problem što nemamo dobar sustav kontrole onečišćenja, ne samo naftom, nego i bukom koju ističe kao jedan od većih problema. "S dolaskom turista povećava se promet, ali i buka koja negativno utječe na biljni i životinjski svijet u moru. Od Vlade smo zatražili da se izradi Studija utjecaja buke u Jadranu pomoću koje bi se mogao ograničiti i kontrolirati promet velikih brodova. Uz to je potrebna kontrola goriva koje dolazi u naše more i to su osnove ekologije", dodaje Rumora te naglašava kako se izgradnjom vezova narušava i vizura grada, ali i sklad splitske luke.

"Obratio sam se prije nekoliko mjeseci Katlin Bogyay iz UNESCO-a i izrazio zabrinutost vezano za povećanje kruzerskog turizma u gradu jer se radi o svojevrsnom napadu na staru, zaštičenu gradsku jezgru. Kada dolazite s mora, ne možete više vidjeti palaču i stari dio koji vam se otkriva No grandi navi: "Megakruzeri su vidljivi znak političke i komercijalne samovolje koja uništava život, ekonomiju, okoliš i ljude ove regije" ulaskom u luku. Riječ je o luci s minimalno intervencija što ovaj veliki građevinski zahvat kvari. Postojalo je puno pametnijih rješenja koja bi rasteretila grad, ali naš sistem je takav da Lučka uprava može autonomno donositi odluke tako da sada imamo ovakvo rješenje", govori nam Rumora. Zaključuje kako je potreban održiv, kontrolirani turizam, a smatra da ovom izgradnjom profitira samo Lučka uprava dok gradu ostaju problemi.

Ekološke opasnosti su brojne te se zasad mogu samo vršiti procjene prema drugim istraživanjima jer u Hrvatskoj, ali i na cijelom Mediteranu ne postoji dovoljno istraživanja o štetnim utjecajima kruzera. Uz to, ne postoji koordinacija među državama po pitanju zaštite okoliša i usvajanja legislative kojom bi se povećale kontrole odlaganja otpada, otpuštanja voda i sličnog, a bez toga će se nastupiti ekspanzija kruzerskog turizma koji će biti malo kontroliran te će posljedice biti najočitije na primjeru okoliša. Ako se Hrvatska već odlučila orijentirati prema kruzing turizmu onda je potrebna suradnja različitih disciplina kako bi se razvila prava, održiva strategija koja podrazumijeva utjecaj takve vrste turizma na eko sistem, gospodarstvo te društvo što nam je potvrdio i Rumora.

Najbolji, svjetski primjer nekontrolirane ekspanzije kruzing turizma, koji Dubrovnik još uvijek nije stigao, vidimo na primjeru Venecije. Isto kao i Dubrovnik, Venecija doživljava ekspanziju i postaje glavna kruzerska destinacije Europe. Grad postaje zagušen velikim brojem turista, a brodovi uplovljavaju nešto malo dalje od Trga Svetog Marka čime se ugrožava sigurnost ljudi, ali i zaštićene baštine. Građani i građanke Venecije odlučuju iskazati neslaganje s takvom vrstom turizma te se organiziraju kroz No grandi navi.

"Ovi megakruzeri su vidljivi znak političke i komercijalne samovolje koja uništava život, ekonomiju, okoliš te ljude ove regije", izjavili su iz te organizacije prilikom jednog od brojnih prosvjeda protiv velikih brodova. Kako kažu, žele održive alternative, industrijsko i ekonomsko planiranje koje se temelji na većoj participaciji građana i obrani zajedničkih dobara. Iako je trenutno zabranjen prolaz kraj Svetog Marka, zahvaljujući No grandi navi, alternativni plan je na čekanju dok se ne dovrši Studija utjecaja na okoliš za kanal Contorta. Navodno bi trebala biti dovršena do ožujka, što ne predstavlja slučajnost jer se tada održava svjetski sajam kurzerskih kompanija u Miamiju na kojem najveće kompanije predstavljaju programe i rute za nadolazeću turističku sezonu.

Što će biti sa Splitom, Dubrovnikom, Šibenikom i Zadrom, gradovima koji bi se prema Strategiji pomorskog razvitka trebali orijentirati kružnim putovanjima, možemo samo pretpostavljati, ali scenariji za budućnost ne izgledaju blistavo. Ne postoji nikakva garancija da će se izgradnjom dodatne infrastrukture u gradovima poput Splita, Šibenika i Zadra rasteretiti dubrovačka luka te da će se povećati zarada. Sigurno je jedino da će se u tim gradovima povećati gužve tijekom ljetnih mjeseci te da će se time najviše opteretiti stare gradske jezgre, a uz to će se povećati rizik onečišćenja okoliša te će se vizure gradova s mora prema kopnu potpuno izmijeniti. Sve izglednije je da će se s ponistre vidjeti kruzer, a ne Šolta.

Piše: Ana Kuzmanić