Sinj
U sridu :)
10.2.2015. 6:12:07h
Posjetitelji Muzeja Sinjske alke moći će sudjelovati u bitkama
Uprava Viteškog alkarskog društva ovaj će tjedan otvoriti ponude pristigle na javni natječaj za završno uređenje Muzeja Sinjske alke kao najvrednijeg segmenta Alkarskih dvora.
PJL / wikipedia.org

Uprava Viteškog alkarskog društva ovaj će tjedan otvoriti ponude pristigle na javni natječaj za završno uređenje Muzeja Sinjske alke kao najvrednijeg segmenta Alkarskih dvora.

Stalni postav izvodi se po projektu dizajnerice Nikoline Jelović Mitrović, a prema koncepciji uređenja Joška Belamarića i Ante Miloševića. Odabrani izvođač radova u sljedeća tri mjeseca imat će zadaću osigurati u Hrvatskoj jedinstveni i do sada neviđeni audiovizualni ugođaj kroz koji će posjetitelji Muzeja prolazeći kroz tri velika muzejska prostora na dvjema etažama doživljavati spoj materijalne i nematerijalne kulture, doslovno koračajući kroz povijest.

Stalni postav muzeja spoj je klasičnih muzejskih izložaka i multimedije kroz koju se primjenom najmodernije digitalije izloženi artifekti oživljavaju zvukom i pokretom.

Svaki dan Alka
Na samom ulazu je dvorana u kojoj se posjetitelj uvodi u priču gledanjem filma o povijesti Alke u kojemu je najvažniji dio slavna bitka iz 1715. godine. Odatle se ulazi u prostoriju koja prikazuje segment alkarske povorke, pješake i konjanike, u prirodnoj veličini.

Na čelu povorke je harambaša, iza njega u povorci su dvojica buzdovandžija, zatim štitonoša te konj edek s dvojicom vodiča. Od konjanika u povorci su barjaktar s pratiteljima, vojvoda, dvojica alkara kopljanika i alaj-čauš. Izložena alkarska povorka sastojat će se od ukupno 20 različitih figura: 5 pješaka, konj edek (kojeg nitko ne jaše) te 7 konjanika na 7 konja.

Figure alkarskih momaka, alkara i konja su u različitim pozama koje sugeriraju kretanje. Likovi ljudi i konja izrađeni su realistično, od kvalitetnog drveta, konji od tamnoga crvenkastog mat lakiranog, a ljudske figure od svijetlog drveta, također mat lakiranog. Na svim figurama bit će pripadajuća odora, oprema i oružje kakvo se koristi u alkarskoj povorci.

Posjetitelji razgledaju izloženu alkarsku povorku dok prolaze pored nje, a kada ih kretanje kroz muzej dovede na galeriju, vide je cjelovitu iz ptičje perspetive. Sa strane izložene povorke su tri golema prozirna stakla koja na dodir posjetitelja postaju ekrani na kojima se prikazuje film o kretanju alkarske povorke uz pripadajuću zvučnu kulisu.

Na taj način posjetiteljima muzeja osigurava se audiovizualni doživljaj i ugođaj sinjske viteške igre svaki put kada to požele, a ne samo na dan Alke kao do sada.

U nastavku obilaska posjetitelji će upoznati alkarsku povijest, odredbe o strogo ograničenom alkarskom kraju, tko može biti alkar, o opremi, odori i oružju po segmentima s detaljnim opisima. Na muzejskoj galeriji posjetiteljima se nudi putovanje kroz vrijeme.

Miris baruta
Na dva ekrana osjetljiva na dodir prikazuje se animirana bitka iz 1715. godine. Slika na ekranima je interaktivna pa posjetitelji preuzimajući ulogu ratnih zapovjednika mogu utjecati na kretanje sudionika i tijek same bitke, birajući pritom stranu osmanlijskih osvajača ili branitelja Sinja.

Pritom se čuju zvukovi koje proizvode ratnici i njihovo oružje, uzvici, jauci, udari sablje, pucnji kubura, pušaka i topova, a dočaravaju se miris i dim baruta.

Muzej Sinjske alke otvorit će se u okviru slavlja 300. alkarskog jubileja. Vjerojatno uoči završne fešte i nadmetanja za slavodobitnika 300. sinjske alke koje će se održati 9. kolovoza. Što će s Muzejom Sinjske alke biti dan poslije njegova otvaranja, upitali smo dr. Stipu Jukića, predsjednika Viteškog alkarskog društva, investitora izgradnje Alkarskih dvora i osnivača Muzeja Sinjske alke.

- Alkarske uprava i dio naših članova te prijatelji Sinjske alke diljem Hrvatske godinama su angažirani na pripremi i realizaciji projekata posvećenih 300. jubileju. U pripremi su Alkarski leksikon, igrano-dokumentarni film, znanstveni skup, kovanje zlatnog i srebrnog numizmatičkog novca, izdavanje poštanske marke, koncert Zagrebačke filharmonije s violončelisticom Anom Rucner...

Još je ostalo riješiti nove tribine za alkarsko trkalište. Prema dosadašnjim dogovorima, tribine bismo platili povoljnim kreditom HBOR-a gradu Sinju, a u jednakim iznosima s gradom otplaćivali bi ga VAD i Županija. Namjera nam je kredit otplatiti novcem koji nam se nudi iz EU fondova. Muzej vidimo kao veliki turistički potencijal Sinja.

Sve je na Sinjanima
VAD će osigurati kustosa i sve što je potrebno za razgledanje. Dovođenje posjetitelja i njihov boravak u Sinju i cetinskom kraju prije i poslije posjeta Muzeju Sinjske alke nije niti može biti izravni posao VAD-a. Na tome se mora angažirati gradska vlast, turistička zajednica, agencije, ugostitelji, objašnjava Jukić, podsjećajući da je prije dvije i pol godine na poticaj Ministarstva turizma oblikovana ideja o “Tematskom parku Sinjska alka” za koji se procjenjivalo da može povući desetke milijuna eura iz EU fondova.

- Tim bi se projektom objedinilo najvrednije što Sinj u turističkoj ponudi ima. Uz Muzej Sinjske alke tu su još crkva Gospe Sinjske s muzejskom zbirkom Franjevačkog samostana, Muzej Cetinske krajine, alkarsko trkalište, stari Grad s križnim putem, hipodrom, sportski aerodrom i niz drugih sadržaja. Otkako je oblikovana, ta ideja je zaboravljena.

Sada je na inicijativu nas iz VAD-a ponovno aktualizirana, u početku kroz djelomičnu realizaciju projekta vrijednog 50-ak milijuna kuna. Za taj projekt koji može dobiti nepovratna sredstva iz fondova EU-a, a zajednički je interes da tu uključimo i nove tribine te dobivenim novcem otplatimo HBOR-ov kredit, dobili smo potporu iz triju ministarstava: regionalnog razvoja, turizma i kulture. Nudi nam se mnogo. Mi iz VAD-a napravili smo koliko smo mogli, i više od toga. Na potezu su grad Sinj i svi kojima je mjesto u projektu – zaključuje Jukić.

Piše: Toni Paštar

Unesco
Sinjska alka upisana je 2. svibnja 2007. u Registar kulturnih dobara RH posebnim rješenjem Ministarstva kulture kojim je utvrđen poseban sustav mjera njezine zaštite. Alka je 15. studenoga 2010. godine upisana u Unescovu Listu nematerijalne kulturne baštine u Europi.

Troškovi
Radovi na izgradnji Alkarskih dvora, čije je srce Muzej, počeli su 2006. po projektu Ante Kuzmanića. Do sada je u izgradnju uložen 64,1 milijun kuna. Od ukupnog iznosa Vlada je preko Ministarstva kulture osigurala 25,8 milijuna kuna, Splitsko-dalmatinska županija dala je 5,7 milijuna, grad Sinj 9,5 milijuna, od čega se 2,23 milijuna kuna odnosi na ulaganja u uređenje i opremanje 470 kvadratnih metara Galerije “Sikirica” koje je VAD dao na korištenje Gradu.

Preostala 23 milijuna osigurao je VAD, uglavnom od donacija ljubitelja i prijatelja Alke i manjim dijelom prodajom ranije akumulirane imovine.

Procijenjena vrijednost potrebnih sredstava za završno uređenje i stalni postav Muzeja je 25 milijuna kuna. Od toga iznosa iz državnog je proračuna osigurano 50 posto. Ako bi se zadržali dogovoreni pariteti, Županija bi trebala osigurati 10 posto, Grad 15 posto, dok bi preostalih 6.250.000 kuna trebao osigurati VAD.

Kvadrati
Ukupna površina Alkarskih dvora je 5040 kvadratnih metara, ne računajući raskošni nenatkriveni prostor ispod kojega se na dvije razine prostire oko 1700 kvadrata namijenjenih stalnom postavu. Oko 1600 kvadrata je za komercijalne svrhe i tu su već dvije-tri godine banke, ugostitelji, uredi i slično. Od preostalih kvadrata polovina se odnosi na stalni postav, a druga polovina je u funkciji depoa, radionica i slično. Manji dio su uredi VAD-a i Alkarski dom.

Link na originalni članak

COPYRIGHT!
Svi tekstovi, slike, zaštićeni trgovački znaci te sa bilo koje druge osnove zaštićeni "objekti/subjekti" zakonom o autorskim ili drugim pravima postavljeni na ovom portalu u vlasništvu su izvora koji je naveden uz određenu sliku ili tekst te su objavljeni uz odobrenje nositelja autorskih prava. Svi materijali sa izvorom Croatialink.com u vlasništvu su našeg portala i mogu se koristiti isključivo uz pismeno odobrenje uredništva portala. Korištenjem odnosno pregledavanjem našeg portala slažete se sa uvjetima korištenja portala.
PRAVNA NAPOMENA!
Portal CroatiaLink.com napravljen je u dobroj vjeri i koristite ga na vlastitu odgovornost.
©CroDodo, 2004 ~ 2024, All rights reserved