Hrvatska bi za koju godinu trebala biti u svijetu prepoznata kao zemlja u kojoj se i izvan glavne sezone vrhunski jede i pije. Projekt je to Hrvatske turističke zajednice “Hrvatska 365 gourmet” kojim bi se edukacijom ugostiteljskog kadra za specijalizirana zanimanja (poput sommeliera), ulaganjem u podizanje kvalitete ugostiteljskih objekata sredstvima iz EU fondova za tu namjenu i kvalitetnim međunarodnim marketingom pokrenulo i kreiralo brendiranje scene vrhunskog kulinarstva (gourmet). To bi onda trebao biti jedan od ključnih razloga odabira naše zemlje za putovanje u razdobljima izvan vršnog dijela turističke sezone.

Na tom putu hrvatski restorani trebali bi postati dio svjetskih oznaka kvalitete koje gastronomi priznaju i radi kojih, kako kažu, vrijedi skrenuti s puta kako bi ih posjetili.
22 odredišta

Projektu “Hrvatska 365” kojim je HTZ već počeo kreiranje razloga za dolazak gostiju u 22 naša odredišta izvan glavne sezone, dodan je i poseban sadržaj vrhunskog kulinarstva, kojim bi se naša zemlja trebala afirmirati na međunarodnoj gourmet sceni. To znači da bi Hrvatska među onima koji uživaju u vrhunski pripremljenim jelima i pićima, trebala biti odabrana kao zemlja koja nudi i garantira kvalitetnu uslugu uzbudljive cjelogodišnje gastronomske destinacije u svojim najboljim ugostiteljskim objektima. Svi gosti jednako žele dobro jesti i piti s domaće, autentične trpeze. Pa, iako znamo da je većina onih koji su kušali hrvatsku kuhinju oduševljeno pričala o tim iskustvima, činjenica je da u tom segmentu ponude još ni izbliza nismo u turističkim krugovima prepoznati ni dovoljno cijenjeni,osobito u predsezoni i posezoni kada se ugostiteljska usluga ne prilagođava zahtjevima gostiju - kaže Davor Ižaković, pomoćnik ministra turizma koji je voditelj tog projekta.

- Zanimljivo je da, unatoč izvrsnoj kuhinji i sve brojnijim vrhunskim “chefovima” koji su i kod nas stasali, u Hrvatskoj još niti jedan restoran nema oznaku Michelinove zvjezdica kao vrhunske kvalitete kuhinje pojedinog restorana. Istovremeno u svim zemljama iz kojih nam dolazi najviše gostiju postoji po nekoliko stotina takvih restorana i logično je da gosti kada dolaze k nama traže takve oznake kvalitete kuhinje koju prepoznaju. Zato je važno afirmirati hrvatsku gourmet scenu – kaže Ižaković.
Visoki kriteriji

Kako bi se izdvojili restorani koji udovoljavaju visokim kriterijima međunarodne gastronomske prepoznatljivosti, predložena su nacionalna pravila za ulazak u “Hrvatska 365 gourmet”. Tako bi u taj projekt mogli ući restorani, konobe ili bistroi koji nude izvrsnost namirnica i poznavanje kulinarske tradicije uz kreativnost, da rade najmanje 10 mjeseci godišnje, imaju dnevnu ponudu svježih i lokalnih namirnica, nude vino u butelji i na čaše uz asistenciju sommeliera i osoblje im ima obavezno znanje stranih jezika.

Istovremeno bi se formirala web i mobilna aplikacija kojom bi svi mogli vidjeti rezervirati mjesto u restoranu. Već do kraja 2015. godine napravio bi se izbor članova “Hrvatska 365 Gourmet kluba”, dodijelile oznake i krenulo u jaki međunarodni marketing.

Piše: Ružica Mikačić

Kako do tri zvjezdice
Michelin vodič smatra se najcjenjenijim rangiranjem za restorane i kuhinje visoke kvalitete. Bitni kriteriji za restorane su kvaliteta proizvoda, vještina stvaranja mirisa i kuhanja, originalnost kuhinje, cijena, dosljednost posjetilaca.

Zvijezde dobivaju restorani s najboljom kuhinjom, a ocjenjuje se samo ono što je servirano ne uzimajući u obzir interijer, dekoracije, kvalitetu usluge i postavljanje stolova. Michelinov inspektor ocjenjuje restorane tako što u tajnosti dođe u restoran i prati sve što se u njemu događa. Restoran može osvojiti jednu do tri zvjezdice.
Michelinovi restorani u svijetu

Francuska 594
Italija 332
Njemačka 282
Švicarska 96
V.Britanija 158

KOMENTAR
Besmislica, evo i zašto
Kad ne znaš što bi, oformi komisiju, a kad stvari počnu ozbiljno škripati – lansiraj strategiju. Ova stara i cinična praksa politike i političara i dalje je očito na snazi. I kod domaćih stratega turizma. Slogan o 365 turističkih dana u godini jednako je besmislen kao i sve prethodne javke koje su stizale iz ministarstva. Zašto? Zato što iza barnumovski oglašene kampanje koja, kao, poziva turiste da cijele godine uživaju u Hrvatskoj, njenim prirodnim ljepotama, kulturnoj baštini te gastronomiji, “prdne u rosu” već na prvoj prepreci. Onoj koja se zove – situacija na terenu.

Računajući da je jedan od turističkih aduta Hrvatske – i to tijekom cijele godine – njeno iće & piće, stratezi su recimo predložili 17 potentnih destinacija. Da ti poteče slina dok gledaš sjajne fotografije i PR opise poput onog koji veli “Brojni specijaliteti pripremani u kamenitim kućama Dalmatinske zagore delicije su čiji se recepti prenose generacijama...” No, zaluta li u ljutoj predsezoni itko od oglasima navučenih turista u Zagoru, na Splitsku rivijeru, Pelješac i Korčulu, u Zadar ili na Dubrovačku rivijeru, suočit će se s brutalnom istinom na terenu koji je – da parafraziram negdašnji turistički slogan – onakav kakav je uvijek bio. Pust i sadržajno prazan.

Ima li izlaza iz toga kruga? Ima, ali ne PR-om i lijepim fotografijama te “planovima” koji su naramak dobrih želja. Naime, gospodo u ministarstvu i turističkim zajednicama, ako doista želite pomak, tada, recimo, poticajima i manjim porezima stimulirajte ugostitelje da svoje konobe i taverne, birtije i wine-barove, restorane i zalogajnice s nogu drže otvorene i u mjesecima kad “plimni val” nije prispodoba za ljetnu navalu turista već realnost poplavljenih dalmatinskih otočnih i uzmorskih adresa, a bura ili južina isprazne ulice poput epidemije kolere.

Piše: Zlatko Gall
Link na originalni članak