Nakon dugogodišnjih napora, nedavno je prepoznat entuzijazam Centra za kulturu Brača koji s Konzervatorskim odjelom Split već tri desetljeća radi na obnovi i zaštiti iznimnog povijesnog lokaliteta, Pustinje Blaca na južnim padinama Brača, koja je će biti prijavljena za Landscape Award - nagradu za dostignuća u području zaštite krajolika

To je prestižna nagrada koju dodjeljuje Vijeće Europe svake dvije godine projektima lokalnih udruga i organizacija. To je i dobra referencija za apliciranje projekta za sredstva Europske unije. S tim sredstvima bi, uz domaće izvore financiranja do 2020. godine, bio kompletno završen taj važan i zahtjevan projekt. Ekomuzej Pustinja Blaca, ujedno je i prvi hrvatski kandidat za tu nagradu.

Pustinja Blaca zapravo je samostan koji su u 16. stoljeću osnovali poljički svećenici glagoljaši. Začetak pustinje bila je kamenjem pregrađena pećina, prvo sklonište poljičkih svećenika. To nije jedini takav objekt u Dalmaciji, već smo u ovom serijalu nedavno pisali o sličnom sakralnom objektu na južnoj strani otoka Čiova. To je samostan Prizidnica, a slične asketske pustinjačke nastambe imamo i na južnim padinama Marjana.

Ipak, na Braču su pustinjaci uz strmu liticu dozidali crkvu i samostan, stambene i gospodarske zgrade, a prostrane šume pretvorili u bogate vinograde i maslinike. Sada je to veliki kompleks koji ima sve karakteristike ekološkog i održivog naselja. Pustinja je definitivno napuštena 1963. godine kada je preminuo posljednji pustinjak don Nikola Miličević.

Klavir u Pustinji Blaca
Poseban je detalj u samostanu pravi veliki klavir. On je bio donesen na rukama kozjom stazom od malog pristaništa na obali do samostana. Nosilo ga je 12 ljudi ukupno osam sati. U tom vremenu, precizni pustinjaci su pobrojili da su nosači popili 56 litara vina.
Kao u starim vremenima, tako i danas pristup je moguć samo pješice s kopna i s malog pristaništa na moru. Do Pustinje Blaca vodi strm kozji put duljine oko tri kilometra koji se može prijeći samo pješice ili s mazgama i magarcima. Prije tri desetljeća počela je temeljita obnova lokaliteta pred kojim je sada posljednja faza.

Piše: Leo Nikolić